Četvrtak, 30 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Državno tužilaštvo je najavilo da će tokom dokaznog postupka pozvati 70 svjedoka, te uložiti preko 500 materijalnih dokaza.

Tužiteljica Vesna Ilić je kazala da je Optužbi za dokazni postupak potrebno 35 radnih dana.

Tužilaštvo BiH tereti Savu Tepića, Dragoslava Bojića, Duška Vujičića, Duška Maksimovića, Radojka Keverovića, Radu Škorića i Iliju Kurušića da su od maja 1992. do kraja te godine učestvovali u progonu Bošnjaka i Hrvata iz njihovih kuća na području Kotor-Varoši.

Tepić je, kako je navedeno u optužnici, bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti i član Kriznog štaba opštine Kotor-Varoši, Bojić komandir Stanice milicije, Vujičić aktivni milicioner, Maksimović, Škorić i Keverović rezervni milicioneri, dok je Kurušić bio pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS).

Odbrane sedmorice optuženih nisu iznosile svoj plan izvođenja dokaza na statusnoj konferenciji.

Predsjedavajući sudija Zoran Božić je naveo da je Državno tužilaštvo uputilo i prijedlog za prihvatanje činjenica utvrđenih u tri postupka pred Haškim tribunalom.

Ovom prijedlogu usprotivile su se Odbrane optuženih, a Vijeće je kazalo da će donijeti odluku o njemu naknadno.

“Naš Zakon o krivičnom postupku ne poznaje termin utvrđene činjenice. To što su neke činjenice utvrđene pred Haagom je sasvim druga priča. (…) Prihvatanjem tih činjenica se krše načela optuženih na pravično suđenje”, rekao je Milan Romanić, branilac optuženog Bojića.

Optužnica protiv Tepića, Bojića, Vujičića, Maksimovića, Keverovića, Škorića i Kurušića potvrđena je 21. januara, a optuženi se brane sa slobode.

Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju