Srijeda, 30 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sud BiH je Raševića osudio na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog u KPD-u Foča, ali je nedavno završio sa izvršenjem kazne.

Kao svjedok Karadžićeve Odbrane, Rašević nije negirao da su nad zatvorenicima i “ratnim vojnim zarobljenicima” bila počinjena zlodjela, ali je sugerisao da su za njih bili odgovorni vojni policajci i drugi pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) nad kojima nije imao kontrolu.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je, između ostalog, za progon Muslimana i Hrvata širom BiH. Foča je, po optužnici, jedna od sedam opština u kojima je taj progon imao razmjere genocida.

Optužnica tereti Karadžića i za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na pitanje tužiteljke Hildegard Uertz-Retzlaff da li negira nalaz iz presude koja mu je izrečena – da su zarobljenicima u fočanskom zatvoru bila uskraćena osnovna ljudska prava, uključujući i pravo na život – Rašević je odgovorio:

“Uvijek ću da opovrgavam da su to učinili stražari. Nijednu informaciju od zarobljenika nisam imao da su ih maltretirali profesionalni pripadnici službe straže… da su to radili organizovano i sistematski.”

Nakon što je tužiteljka iz presuda izrečenih Raševiću i drugim zvaničnicima KPD-a Foča citirala da su, bez ikakve selekcije, bili zatvoreni civili koji nisu učestvovali u borbama, od kojih su mnogi bili stari i bolesni, svjedok je uzvratio da su Muslimani dovođeni i odvođeni “po spisku vojne komande” i da on za to nije bio nadležan.

“Samo komanda vojske odlučivala je ko će biti zatvoren, a ko će biti pušten”, kazao je Rašević.

Rašević nije opovrgavao nalaz sarajevskog suda, na koji se pozivala zastupnica Optužbe, da je “180 do 200” zarobljenih Muslimana bilo izvedeno iz zatvora u Foči, navodno radi razmjene, i da im se poslije toga izgubio svaki trag. Tijela mnogih su kasnije ekshumirana iz masovnih grobnica u okolini.

Svjedok je, međutim, izjavio da je ljude iz KPD-a “odvodila vojska”.

“Odgovorno tvrdim da niko nije ubijen u krugu KP doma”, naglasio je Rašević, dodavši da je “evidentno” da su zatvorenici bili ubijani van tog zatvora. Upitan da li tvrdi da svjedoci lažu da su ubistva vidjeli, ustvrdio je da oni “to nisu mogli da vide”.

Sa svjedočenjem na suđenju Karadžiću počeo je i Gojko Kličković, bivši član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS), bivši premijer RS-a i sadašnji načelnik opštine Bosanska Krupa.

Kličković je kazao da niko od vođstva SDS-a “nije zagovarao etnički čistu srpsku državu”. Uputstvo vrha SDS-a iz decembra 1991. o formiranju srpskih vlasti u opštinama u kojima su Srbi većina, ali i manjina, Kličković je nazvao “neobavezujućim” i “nevažnim – po snazi nikakvim pravnim dokumentima”.

Taj dokument, poznat kao “Varijanta A i B”, po Tužilaštvu je bio osnova plana SDS-a za preuzimanje vlasti u opštinama širom BiH, koji je sproveden s proljeća 1992. godine, u cilju zaokruživanja teritorija koje je vrh SDS-a smatrao svojim.

Kličković je pravosnažnom presudom oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen u Bosanskoj Krupi.

Unakrsno ispitivanje Kličkovića biće nastavljeno sutra, 12. februara.

Najčitanije
Saznajte više
Centar za sigurni internet. Foto: Detektor
Dan sigurnijeg interneta: Online prostor još uvijek bez sistemskog rješenja
Centar za sigurni internet prepoznao je važnost digitalnog opismenjavanja djece, te kroz svoje radionice organizuje i takmičenja na Dan sigurnog interneta kako bi se skrenula pažnja na sve veće izazove i opasnosti s kojima se djeca i mladi susreću u online prostoru.
Vojin Pavlović: Krajem maja izricanje presude za izazivanje mržnje
Odbrana Vojina Pavlovića zatražila je u završnoj riječi da se optuženi oslobodi krivice za izazivanje mržnje, nakon čega je izricanje presude najavljeno 22. maja.
Ured disciplinskog tužioca zatražio sankcionisanje sutkinje iz Mostara