This post is also available in:
Svjedočeći u odbranu Karadžića, Davidović je rekao da su naoružani Bošnjaci u Sanskom Mostu djelovali na ostvarivanju plana za otcjepljenje BiH od Jugoslavije, čemu su se Srbi, uz podršku Jugoslovenske narodne armije (JNA) a kasnije i VRS-a, suprotstavljali.
Poslije neuspješnih apela naoružanim Bošnjacima da polože oružje, Šesta krajiška brigada VRS-a je, po Davidovićevoj izjavi, od 25. maja 1992. godine po selima u opštini Sanski Most preduzela operaciju za njihovo razoružavanje.
Kao primjer naveo je selo Hrustovo, gdje je poginulo deset njegovih vojnika. To je, po svjedoku, dokaz “da su u Hrustovu bile muslimanske snage veličine bataljona, a ne naoružani civili”.
Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga, optužnica tereti za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Sanski Most je jedna od sedam opština u kojima je – po optužnici koja Karadžića tereti za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH – taj progon imao razmjere genocida. Prema optužnici protiv Karadžića, srpske snage su u Hrustovu u maju 1992. ubile jedan broj civila i srušile dvije džamije.
Zgrade “Betonirke” i “Famosa” – gdje su, po optužnici protiv Karadžića, srpske snage zatočile, prebijale i mučile Bošnjake – Davidović je nazvao “prijemnim centrima”.
Dok ga je unakrsno ispitivala zastupnica Optužbe, Davidović je kazao da je Bošnjake u Hrustovu “kao braću molio” da predaju oružje, što su oni odbili.
Svjedok je tvrdio i da njegova brigada nije dirala nenaoružane civile.
Tužiteljka je, nasuprot tome, citirala iskaz svjedoka da su mještani Hrustova krajem maja 1992. godine dobrovoljno predali oružje, ali da je, uprkos tome, selo napadnuto nekoliko dana kasnije.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 27. januara, dok je za utorak zakazano svjedočenje bivšeg komandanta VRS-a Ratka Mladića. Nije, međutim, izvjesno da li će se Mladić pojaviti u sudnici.
