Subota, 13 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ramiz Dreković, koji je u januaru 1994. imenovan za komandanta Četvrtog korpusa Armije BiH (ABiH), pozvan je da svjedoči o ponašanju Bojadžića kao komandanta i njegovoj ličnosti.

Prema iskazu svjedoka, Bojadžić je uveo Specijalni odred za posebne namjene ABiH u sastav Četvrtog korpusa, te je ubrzo imenovan za komandanta, jer je prethodni komandant Zulfikar Ališpago napustio BiH.

“U vojnom smislu i onome što je vojna struka, on je dobivao pozitivne ocjene”, rekao je Dreković.

Nakon izvjesnog vremena, kako je kazao svjedok, Specijalni odred za posebne namjene dobio je naziv Četvrti izviđačko-diverzantski bataljon.

Odbrana Bojadžića je pokazala nekoliko pohvala koje je mu je dodijelio Četvrti korpus. Jednu od pohvala, koja je prezentirana u sudnici, dobio je 15. aprila 1994. za primjereno i odgovorno ponašanje.

Tvrdnju da je optuženi nacionalista, Dreković, kako je naveo, ne može prihvatiti bez konkretnih dokaza.

Bojadžiću se za napad na Trusinu 16. aprila 1993. godine, u sklopu kojeg su ubijeni hrvatski civili i vojnici, sudi zajedno sa Zulfikarom Ališpagom, Mensurom Memićem, Dževadom Salčinom, Senadom Hakalovićem i Nedžadom Hodžićem.

Odgovarajući na pitanja tužiteljice Vesne Budimir, svjedok je rekao da nije znao gdje je Bojadžić bio tokom 1993. godine.

Prema optužnici, Bojadžić je, kao zamjenik komandanta Specijalnog odreda za posebne namjene, naredio da u Trusini niko ne smije ostati živ, te sa obližnjeg brda putem sredstva veze rukovodio napadom.

U selu je, kako je navedeno u optužnici, ubijeno 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Suđenje se nastavlja 27. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Ekshumirani posmrtni ostaci kod Prijedora
Na lokalitetu Kurevo – Krčevine kod Prijedora pronađeni su posmrtni ostaci za koje se vjeruje da pripadaju žrtvi bošnjačke nacionalnosti ubijenoj na ovome području 1993. godine, potvrđeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Obilježavanje dana ljudskih prava Instituta za nestale osobe BiH. Foto: Detektor
Međunarodni dan ljudskih prava kao podsjetnik na neispunjena obećanja žrtvama
Hiljade porodica u Bosni i Hercegovini živi bez prava na istinu o sudbini svojih najmilijih za kojima tragaju duže od 30 godina, poručeno je iz Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Ukinuta presuda za zločin nad civilima u Sarajevu
Potvrđena optužnica za ometanje rada pravosuđa