Dileme o prisluškivanju Halilovića

Edhem Godinjak, svjedok Bojadžićeve Odbrane, rekao je da je prisluškivanje razgovora uposlenika Službe državne bezbjednosti (SDB), u kojoj je godinama radio, jedino zakonito ukoliko postoji pismeno rješenje ministra unutrašnjih poslova.

Godinjak, koji je bio zaposlen u SDB-ovom sektoru Sarajevo, naveo je da je u ratu bio član Komisije za preispitivanje rada uposlenika SDB-a, koja je utvrdila nekoliko stotina slučajeva nezakonitog prisluškivanja.

Na osnovu rješenja izdatog 10. juna 1993. godine, kako je kazao Godinjak, komisija je utvrdila da je prisluškivanje Halilovića, nekadašnjeg načelnika Štaba Vrhovne komande Armije BiH (ABiH), bilo zakonito.

Godinjak je dodao da je komisija odluku donijela na osnovu raspoloživih dokumenata.

“Nismo imali druga rješenja osim ovog. Ako je bilo prisluškivanja prije tog dana, bilo bi nezakonito”, rekao je svjedok.

Državno tužilaštvo je prethodno kao dokaz u sudski spis priložilo prisluškivani razgovor koji je nastao prije 10. juna 1993. godine, a na kojem su se mogli čuti razgovori između Halilovića i optuženog Zulfikara Ališpage u vezi sa selom Trusina.

Prema optužnici, Ališpago je bio komandant Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande ABiH, a Bojadžić njegov zamjenik.

U sklopu napada na Trusinu, koji je izveden 16. aprila 1993. godine, ubijeni su hrvatski civili i vojnici, a zajedno sa Ališpagom i Bojadžićem sudi se Mensuru Memiću, Dževadu Salčinu, Nedžadu Hodžiću, također pripadnicima odreda “Zulfikar”, te Hakaloviću, bivšem vojniku brigade “Neretvica”.

Odgovarajući na pitanja tužiteljice Vesne Budimir, Godinjak je kazao da ništa ne zna o prisluškivanim razgovorima Halilovića prije 10. juna 1993. godine.

Suđenje se nastavlja 20. januara.