Bivše jugoslovenske države potrošile 40 miliona eura na optužene za ratne zločine
Prema zvaničnim podacima u koje je BIRN imao uvid, Hrvatska je potrošila više od 28 miliona eura samo na troškove odbrane trojice generala, Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, u Hagu.
Procjenjuje se da je Makedonija od 2006. do 2013. godine potrošila 9,5 miliona eura na odbranu, podršku i lobiranje za bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ljubeta Boškoskog i policajca Johana Tarčulovskog, utvrdio je BIRN.
Srbija je od 2004. do 2013. godine potrošila 1,7 miliona eura državnog novca na privatne troškove i doktorske račune optuženih, kao i putne troškove njihovih porodica, umjesto na njihovu odbranu.
BIRN je u svom istraživanju otkrio i da su od 26-orice optuženika koliko trenutno plaća Beograd, 18-orica bosanski Srbi sa državljanstvom Srbije, uključujući generala Ratka Mladića.
U Bosni i Hercegovini je za pomoć optuženima izdvojeno 640.000 eura, ali se čitav iznos odnosi na pomoć Republike Srpske okrivljenim bosanskim Srbima. Novac je dodijeljen srpskim optuženicima i preko Fondacije “Pomoć”, iako javno nije objelodanjeno koliko je sredstava sakupljeno i kako su ona potrošena.
Drugi politički entitet u BiH, Federacija BiH, nije izdvojila ništa za pomoć bošnjačkim ili hrvatskim optuženicima, tvrde zvaničnici.
Kosovo nije pružilo nikakvu novčanu pomoć šestorici svojih optuženika za ratne zločine, saopštili su zvaničnici BIRN-u, sa izuzetkom od 16.750 eura koliko je koštao svečani doček optuženih koji su pušteni na slobodu.
Međutim, sakupljeno je više od 1,5 miliona eura za pomoć dvojici istaknutih bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), danas političara, Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, sakupljenih preko javnog poziva za uplaćivanje, fondovima sumnjivog porekla.
Ovi fondovi nikada nisu javno položili račun donatorima za ono što su dobili ili potrošili. BIRN je uspio da dođe do djelimičnog iznosa uz pomoć dokumenata iz Haškog tribunala i suđenja za korupciju u Prištini u vezi sa navodnim neregularnim vođenjem fonda za Haradinaja.
U BiH, na Kosovu i u Srbiji, BIRN je do podataka za ovo istraživanje došao preko zahtjeva za informacije od javnog značaja.
Makedonija je odbila da pruži bilo kakvu informaciju o tome koliko je platila za pomoć svojim haškim optuženicima, a BIRN-ova procjena koliko je potrošeno zasniva se na intervjuima i anonimnim susretima sa širokim dijapazonom službenih i legalnih izvora u zemlji.
Hrvatska nije željela da otkriva ništa više od već poznate svote od 28 miliona eura potrošenih na odbranu generala, uprkos tome što je obavezna da to učini prema Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja.
Zadužbina za istinu o Domovinskom ratu, netransparentni privatni fond osnovan da pomogne generalima i opravda njihova djela počinjena tokom rata, takođe nije objavio svoje finansije, iako je jedan od njegovih zagovarača izjavio da je samo tokom prve godine rada sakupljeno 1,1 miliona eura.
