Unutar biznisa krijumčarenja Kineza kroz BiH: "Nisam imao izbora"

Wenbin – što mu nije pravo ime – razmišljao je nekoliko mjeseci da napusti svoju zemlju. Kako je ispričao, učestvovao je u protestima u gradu Jiangyou, u kineskoj provinciji Sičuan, koji su izbili početkom augusta 2025. godine, kada su građani izašli na ulice, nezadovoljni odgovorom vlasti na slučaj vršnjačkog nasilja. Događaj je bio rijedak primjer masovnih uličnih demonstracija u Kini.

"Zato što sam učestvovao u tom protestu, policija me odvela u stanicu i pretukla me. Ovo se nastavlja od prošle godine do ove, sve do sada. Zovu me otprilike svakog mjeseca da me pitaju gdje sam, a pitaju me i da li sam se u posljednje vrijeme negdje uključivao, te se raspituju o mojim ličnim stvarima – neprestano me uznemiravajući", ispričao je Wenbin.

Na mreži Douyin vidio je da pojedini ljudi iz Kine, koji su prošli kroz BiH na svom putu do Evropske unije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država, objavljuju videosnimke i naplaćuju visoke posredničke naknade. Wenbin je prodao svoje skupocjene stvari i odlučio da krene istim putem.

Jedan je od nekoliko stotina hiljada Kineza čiji su ulazak u zemlju u prethodnih četiri godine registrovale vlasti u BiH.

Podaci Frontexa, evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, pokazuju da je broj detekcija nezakonitih prelazaka granice kineskih državljana na zapadnobalkanskoj ruti u posljednje četiri godine porastao za više od dvjesto puta.

Novinari Detektora proveli su nekoliko mjeseci analizirajući hiljade poruka i oglasa koji su objavljeni na društvenim mrežama, uglavnom Telegramu, Douyinu i TikToku, u kojima su se dijelili savjeti za Kineze koji napuštaju svoju zemlju u namjeri da započnu novi život u zemljama Zapada.

Istraživanje je pokazalo da ih na tom putu čekaju krijumčari, nasilje, odbijanja zahtjeva za azil, kao i strah šta ih čeka u slučaju da budu deportovani u Kinu. Kako se Detektor uvjerio, pojedini krijumčari oglašavali su i prebacivanje djece.

Kina je jedna od zemalja koje su odlučile da tek početkom 2023. omoguće putovanje za svoje državljane nakon zabrane usljed pandemije. Upravo od te godine vlasti u BiH bilježe povećan broj dolazaka Kineza u zemlju.

Emir Prcanović iz Udruženja "Vaša prava", koje se bavi pomaganjem migrantima, objasnio je da, iako državljani Kine uglavnom ne ispunjavaju uslove da dobiju azil u BiH, saznanja aktivista pokazuju da su to ljudi koji su bili zloupotrebljavani.

Mnogi od njih su, naveo je, smatrali da je bolje da napuste svoju državu.

"U nekim razgovorima mi smo evidentirali da su mnogi od njih, čak i u zemlji porijekla, bili žrtve iskorištavanja, odnosno zloupotrebe. Rad koji se odvijao, ono od ujutru do mraka, bez ikakvih uslova rada, za vrlo minorne plate u pojedinim dijelovima zemlje, u čitavim, da kažem, sektorima industrije", objasnio je Prcanović.

Aktivisti njegovog udruženja također su primijetili da se krijumčari oglašavaju na društvenim mrežama.

Detektor je kontaktirao na desetine ljudi koji su bili ili su još uvijek aktivni u kanalima na Telegramu.

Jedan od članova Telegram kanala "Srbija i Bosna i Hercegovina – Grupa za praktično formiranje grupa za bijeg u Evropu", koji je sebe predstavio samo kao KW, kazao je da je na ideju za dolazak u BiH i ilegalni prelazak granice s Hrvatskom došao nakon što mu je u Srbiji ukinuta dozvola za boravak.

"Tokom godine, dok sam imao status (u Srbiji), plaćao sam vlastito osiguranje i porez firme u skladu sa zakonima Srbije, ali kada je trebalo produžiti boravišni status, srbijanska vlast me odbila bez razloga", rekao je on tokom razmjene poruka s novinarima na Telegramu.

Kako je ispričao, imao je tri neuspjela pokušaja prelaska granice iz Bosne u Hrvatsku.

"Umalo smo umrli od žeđi jer nismo ponijeli dovoljno vode za piće. Srećom, tada smo na granici naišli na obradivo zemljište. Imali su vodu iz slavine za navodnjavanje", ispričao je KW.

Tek nakon trećeg pokušaja prelaska granice – koji je, kako je naveo, rezultirao gubitkom svijesti jednog od njegovih prijatelja – grupa s kojom je bio odlučila je da se obrati krijumčaru ljudi, koje kineski migranti zovu "zmijska glava".

"Nakon ta tri neuspjeha, shvatili smo da je granicu zaista teško preći, pa smo platili da nađemo 'zmijsku glavu', i onda je ulazak u šengensko područje bio lak", objasnio je KW.

Naveo je da u krugovima ljudi koji su imali iskustvo s migrantima postoje sumnje da iza organizovanog krijumčarenja ne stoje Kinezi, već organizovane kriminalne grupe s Balkana.

Na pitanje zašto sumnja u to, odgovorio je:

"Zato što smo tada u Hrvatsku ušli direktno iz Srbije. Kada smo prolazili graničnu kontrolu, čuli smo samo kako vozač i granična policija razmijene par riječi, i odahnuli smo – to je sigurno bilo unaprijed podmićeno", dodao je i prestao da odgovara na upite Detektora.

Oglašavaju i prebacivanje djece

Detektor je pronašao i na desetine oglasa na društvenim mrežama Douyin i TikTok u kojima krijumčari na kineskom jeziku nude ilegalno prebacivanje ljudi iz BiH u Hrvatsku.

Videi prikazuju porodice s maloljetnom djecom, kao i prevoženje ljudi u gepeku.

U razgovoru s Detektorom, Sophie Richardson iz međunarodne organizacije Chinese Human Rights Defenders istakla je da Kinu ne napuštaju samo politički ili vjerski ugrožene osobe, već da se to čini i iz ekonomskih razloga, te straha od državnih politika.

Kako je objasnila, odlaze relativno obrazovani ili pripadnici srednje klase. "Upravo onaj profil ljudi za koji Xi Jinping i kineska vlast tvrde da je i poželjan i zadovoljan", dodala je.

Upozorila je i da postoje opasnosti za porodice migranata koje ostaju u Kini.

"Osoba koja se traži a koja je van zemlje, na članove njene porodice unutar zemlje vršio bi se pritisak da pokušaju navesti te ljude da se vrate", objasnila je Richardson.

Naglasila je kako postoje realne opasnosti po one koji su u Kinu vraćeni nakon neuspješnog bijega.

"Količina podataka koje kineska vlast prikuplja o građanima prilično je impresivna. A ako vlasti znaju da ste pokušali otići, da niste uspjeli i da ste vraćeni nazad, zaista možete biti izloženi riziku."

Emir Prcanović iz "Vaših prava" navodi da to udruženje bilježi relativno mali broj Kineza koji podnesu zahtjev za azil u BiH i koji žele da ostanu u postupku.

"U toku postupka, nakon podnošenja zahtjeva za azil, nakon njihove registracije, popriličan broj njih napusti državu. Znači, ne čeka konačnu odluku po njihovom zahtjevu za azil. Neki čak odu i prije nego što se zvanično zakaže intervju", objasnio je Prcanović.

U jednom od hostela u centru Bihaća grupa Kineza rekla je u septembru novinarima da organizuju prebacivanje svojih sunarodnika ilegalno iz BiH u Hrvatsku.

Krijumčari čekaju u Bihaću

Jedan od njih, koji se predstavio kao Jimmy, kazao je da je do sada prokrijumčario oko 2.000 ljudi. Na pitanje novinara o načinima krijumčarenja ljudi, rekao je da su te informacije "poslovna tajna".

Grupa za posao naplaćuje oko 500 eura po osobi.