Stradanje u Sijekovcu prije rata

Vojni vještak Mesud Šadinlija kazao je da je, pregledom dokaza iz optužnice protiv Kovačevića i iskaza svjedoka, došao do zaključka da su se oružani napadi i stradanja civila na području općine Bosanski Brod u martu 1992. godine desili “u okviru incidenata”, a ne ratnog stanja.

“Oružane jedinice koje su djelovale u tom periodu bile su pod kontrolom nacionalnih stranaka. One nisu imale organizacione, tehničke ili ljudske kapacitete da dugotrajno i sistematski djeluju. Stoga i nisu učestvovali u oružanom sukobu, već pojedinim incidentima”, pojasnio je Šadinlija. 

On je rekao da su predstavnici vodećih političkih stranaka – Srpske demokratske stranke (SDS), Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) – krajem marta 1992. bili uključeni u mirovne pregovore i nisu bili spremni za rat. 

“Nakon incidenta u Sijekovcu, delegacija Predsjedništva Republike BiH je boravila na području općine Bosanski Brod, a iz njihovih zaključaka vidimo da su ciljevi stranaka i dalje bili politički, i da se ne govori o širokom oružanom sukobu”, rekao je vještak.

Prema njegovim riječima, prelaz između mirnodopskog složenog stanja i ratnog stanja na području Bosanskog Broda desio se 4. aprila 1992., kada su jedinice Jugoslovenske narodne armije (JNA) počele djelovati.

“Nakon tog perioda vidimo ozbiljnije razaranje, blokirane puteve i komunikacije, i efekti djelovanja su daleko gori”, pojasnio je vještak. 

Šadinlija je iznio nalaz i mišljenje na suđenju Zemiru Kovačeviću, koji je optužen da je, kao pripadnik Interventnog voda Prve bosanskobrodske brigade, koja je kasnije prerasla u 101. bosanskobrodsku brigadu Hrvatskog vijeća obrane (HVO), u martu 1992. godine počinio zločine nad srpskim civilima u selu Sijekovac.

U optužnici se navodi da je Kovačević učestvovao u napadu na selo Sijekovac, gdje je, zajedno sa ostalima, iz kuća u dvorište izveo 15 odraslih osoba i četvero djece srpske nacionalnosti, od kojih su neki pobijeni.

Vještak Šadinlija je rekao da je uvidom u dokaze zaključio da su Prva bosanskobrodska brigada i Interventni vod oformljeni tek 31. marta, te da prije tog perioda nisu djelovali na terenu. 

“O faktičkom djelovanju možemo početi govoriti tek nakon 16. aprila, kada se ova brigada prvi put pojavljuje u dokumentima”, rekao je vještak i dodao da je HVO na području općine Bosanski Brod službeno oformljen tek u maju 1992. godine. 

Tokom unakrsnog ispitivanja, tužilac Mirza Hukeljić je upitao vještaka zašto u svom nalazu nije poredio intenzitet “incidenata iz marta sa ratnim stanjem iz aprila 1992.”, na što je Šadinlija odgovorio da jeste, te da je naglasio da je pokretanjem JNA došlo do većeg stradanja. 

Suđenje Kovačeviću se nastavlja 18. decembra, kada će Odbrana završiti svoj dokazni postupak ulaganjem materijalnih dokaza.