Srijeda, 8 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema važećem Zakonu o pomilovanju BiH, osuđenici za genocid, zločin protiv čovječnosti i druge ratne zločine ne mogu biti pomilovani.

“Za krivična djela genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, pomilovanje se može dati nakon izdržane tri petine kazne”, glasi predložena izmjena člana 3. Zakona o pomilovanju. 

U obrazloženju prijedloga je navedeno da su u teoriji međunarodnog prava moguća pomilovanja za ova djela “samo u vidu djelomičnog oslobađanja od dijela izvršenja kazne”.

Međunarodna teorija i praksa, obrazloženo je, smatra da bi ograničeno pomilovanje bilo pozitivno, posebno kod osuđenika koji su priznali krivicu, izrazili kajanje i izvinjenje žrtvama, doprinijeli saznanju istine i slično. 

“Moglo bi se očekivati da takva lica svojim budućim ponašanjem u sredini svog življenja doprinesu bržem pomirenju i stvaranju pomirenja među građanima”, navedeno je u obrazloženju iz Ministarstva pravde. 

Pomilovanje za osobe osuđene po Krivičnom zakonu BiH može dati Predsjedništvo BiH nakon molbe osuđenika. Od 2006. godine Predsjedništvo BiH je uvažilo 17 molbi za pomilovanje, a odbilo 107, navedeno je u obrazloženju prijedloga. 

Da bi izmjene Zakona o pomilovanju BiH postale važeće, potrebno je da budu usvojene u Vijeću ministara, a potom i u Parlamentu BiH.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Banja Luka gubi bitku sa investitorskim urbanizmom
    Banja Luka gubi bitku sa investitorskim urbanizmom, zajednička je ocjena učesnika jevne debate, “Urbanizam po mjeri građana ili privatnih interesa” koja je održana sinoć.
    Zgrada Kantonalnog suda u Sarajevu. Foto: Detektor
    Sutkinja iz Sarajeva tvrdi da je opravdano kasnila u izradi odluka
    Sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Dijana Jusufović-Kaknjašević izjavila je da je u sedam predmeta kasnila u izradi odluke iz opravdanih razloga, jer su bili specifični i složeni, te da je o tome obavještavala predsjednika Suda.
    Debevec i ostali: Isključenje javnosti zbog tajnih podataka
    Mevlid Jašarević: Bio u visokorizičnoj grupi zatvorenika