Nedjelja, 4 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema važećem Zakonu o pomilovanju BiH, osuđenici za genocid, zločin protiv čovječnosti i druge ratne zločine ne mogu biti pomilovani.

“Za krivična djela genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, pomilovanje se može dati nakon izdržane tri petine kazne”, glasi predložena izmjena člana 3. Zakona o pomilovanju. 

U obrazloženju prijedloga je navedeno da su u teoriji međunarodnog prava moguća pomilovanja za ova djela “samo u vidu djelomičnog oslobađanja od dijela izvršenja kazne”.

Međunarodna teorija i praksa, obrazloženo je, smatra da bi ograničeno pomilovanje bilo pozitivno, posebno kod osuđenika koji su priznali krivicu, izrazili kajanje i izvinjenje žrtvama, doprinijeli saznanju istine i slično. 

“Moglo bi se očekivati da takva lica svojim budućim ponašanjem u sredini svog življenja doprinesu bržem pomirenju i stvaranju pomirenja među građanima”, navedeno je u obrazloženju iz Ministarstva pravde. 

Pomilovanje za osobe osuđene po Krivičnom zakonu BiH može dati Predsjedništvo BiH nakon molbe osuđenika. Od 2006. godine Predsjedništvo BiH je uvažilo 17 molbi za pomilovanje, a odbilo 107, navedeno je u obrazloženju prijedloga. 

Da bi izmjene Zakona o pomilovanju BiH postale važeće, potrebno je da budu usvojene u Vijeću ministara, a potom i u Parlamentu BiH.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
    Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
    Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
    Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
    Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
    Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
    U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje