Autor:
13. novembra 2013. | 00:00
This post is also available in:
Milko Šipovac je rekao da je do rata živio sa ocem Novislavom u sarajevskom naselju Buča Potok. U maju 1992. godine svjedok je, kako je kazao, otišao u Lukavicu, a otac je ostao u porodičnoj kući.
“U septembru 1992. godine, Dragan Tešanović mi je ispričao da mi je otac stradao u kasarni. Kasnije sam komšije, koji su isto bili zatvoreni, pitao za oca. Tihomir Ivković mi je ispričao da mi je oca vidio u ćeliji, da je bio povrijeđen i da je imao zamotanu ruku i nogu. Kasnije je čuo da mi je otac umro”, rekao je Šipovac.
Za zločine počinjene u ovom objektu, te u Centralnom zatvoru u Sarajevu, sudi se Ramizu Avdoviću i Iulian-Nicolaeu Vintili. Oni su optuženi da su učestvovali u uspostavljanju i održavanju sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti, od kojih su neki preminuli.
Državno tužilaštvo smatra da je Avdović bio komandir straže na petom spratu Okružnog zatvora u Sarajevu i bivšoj kasarni “Viktor Bubanj”, a Vintila kuhar i stražar u nekadašnjoj kasarni.
Odgovarajući na pitanja Odbrane prvooptuženog Avdovića, svjedok je rekao da je njegov otac krajem jula 1992. doveden u “Viktor Bubanj”.
Druga svjedokinja, Vela Marinković, kazala je da je, zajedno s djecom, početkom rata napustila naselje Dobrinja, gdje je do tada živjela s mužem. Nakon toga saznala je da joj je muž Radoje uhapšen i odveden u objekat “Sunce”.
“U junu ili julu, pročitala sam u novinama da je osuđen zbog oružja i da je u ‘Viktor Bubnju’. Onda sam ga kasnije vidjela na televiziji”, rekla je svjedokinja.
Dodala je da nije imala nikakav kontakt s mužem dok je bio u zatočeništvu, te da je njegovo pismo dobila tek nakon što je umro.
“Kad sam dobila pismo, on je već bio mrtav. Pismo sam dobila sedam mjeseci nakon što ga je napisao. U pismu je pisalo da mu je hladno, da mu pošaljemo džempera i hrane”, kazala je Marinković.
Suđenje se nastavlja 29. novembra, saslušanjem tri nova svjedoka Tužilaštva.
