Utorak, 27 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

General Ratko Mladić je optužen za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana počinjen u danima nakon što je 11. jula 1995. godine VRS zauzela tu enklavu koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN).

Prema dokazima i sopstvenim zapisima, Mladić je 14, 15. i 16. jula 1995. bio u Beogradu, na sastancima sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i predstavnicima međunarodne zajednice.

Po optužnici i ranijim presudama Tribunala, u to vrijeme je VRS strijeljala hiljade Muslimana iz Srebrenice. 

“Bilo da je bio u Beogradu ili Sarajevu, Mladić je imao komandu”, izjavio je Dannatt.

Milošević je u Haškom tribunalu bio optužen za ratne zločine, ali je u međuvremenu preminuo.

Dannatt je prethodno rekao da, “po slovu zakona, tehnički, Mladić nije imao komandu”, koju je tokom odsustva prenio na načelnika Glavnog štaba Manojla Milovanovića. Međutim, Milovanović, po ocjeni Dannatta, “ne bi uradio ništa bez Mladićevog odobrenja”.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Odbrana je osporavala Dannattovu tvrdnju da Mladić nije otvorio istragu o zločinima u Srebrenici iako ga je tokom razgovora u Beogradu 15. jula 1995. na njih upozorio komandant UNPROFOR-a Rupert Smith.

Mladićev branilac Dejan Ivetić predočio je svjedoku depešu specijalnog izaslanika UN-a Jasushija Akashija da su generali Smith i Mladić na tom sastanku postigli “nezvanični sporazum” o pristupu Crvenog krsta zarobljenim srebreničkim Muslimanima, koji je trebalo da bude “potvrđen” nekoliko dana kasnije.

Dannatt je na to uzvratio da su nestali muslimanski muškarci iz Srebrenice u to vrijeme već bili “masakrirani” i pokopani daleko od enklave.

“Sve što je Mladić trebalo da uradi bilo je da podigne telefon i naredi istragu”, rekao je ekspert Tužilaštva, sugerišući da komandant VRS-a to nije učinio “zato što je znao šta se događa u Srebrenici”.

Zastupnik Odbrane sugerisao je da srpske paravojne formacije – poput “Škorpiona”, koji su u Trnovu u julu 1995. strijeljali šest srebreničkih Muslimana i to snimili – nisu bile pod kontrolom VRS-a, ali je general Dannatt to odbacio rekavši da su one djelovale u zoni odgovornosti korpusa vojske bosanskih Srba.

“Male jedinice nisu mogle pomjeriti 30.000 civila iz Srebrenice i ubiti i pokopati skoro 8.000 ljudi. To je zahtijevalo visok nivo komande i kontrole i velike resurse”, naznačio je svjedok.

Advokat Ivetić sugerisao je prethodno da su “Škorpioni” bili u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske Krajine i povezani sa Službom državne bezbjednosti Srbije.

Dannatt je, na pitanje Odbrane, potvrdio da “nije vidio dokaze” da je Mladić naredio komandantu Drinskog korpusa Radislavu Krstiću strijeljanje zarobljenika iz Srebrenice, dodavši, međutim, da “ne znači da tako nije bilo”.

Krstić je osuđen na 35 godina zatvora za pomaganje pri činjenju genocida u Srebrenici.

Optužnica tereti Mladića i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tužioci su, poslije Dannatta, pred sudije izveli eksperta za demografiju Ewu Tabeau, koja će svoj iskaz nastaviti u srijedu, 13. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Sredinom februara glavna rasprava u disciplinskom postupku protiv sudije iz Doboja
Glavna rasprava u disciplinskom postupku protiv sudije Okružnog privrednog suda u Doboju Mate Kulaša, protiv kojeg je Ured disciplinskog tužioca podigao tužbu zbog kršenja principa Etičkog kodeksa sudija koja su dovela do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koja nisu propisana kao zaseban prekršaj, bit će održana sredinom februara, odlučeno je na pripremnom ročištu.
Osman Mehmedagić: Prigovori Odbrane odložili ispitivanje vještaka
Iako je za danas bilo predviđeno saslušanje tri vještaka Tužilaštva, Odbrana Osmana Mehmedagića, nekadašnjeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) optuženog za zloupotrebu položaja, uložila je procesne prigovore zbog kojih je njihovo ispitivanje odloženo.