Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Govoreći o pravilima, vještak vojne struke je rekao da običnih vojnika poput Hakalovića “nema u sistemu rukovođenja i komandovanja”, odnosno da nije mogao izdavati naređenja.

“Niko nije naveo ni u dokumentu ni u izjavi da je nekom izdao naređenje”, zaključio je vještak na osnovu dokumentacije koju mu je dostavio Hakalovićev branilac.

Džambasović je pojasnio da Hakalović, bivši vojnik 45. brigade Armije BiH (ABiH), nije imao ovlaštenje koje ukazuje da bilo kome može izdati naredbu, kao ni da je imao podređene vojnike.

“Vojnik nije u poziciji da donosi odluke bilo kakvog tipa i na bilo koji način”, naveo je on.

Optužnica Hakalovića tereti da je bio u Trusini 16. aprila 1993. godine, kada je počinjen zločin, te da je Ivanu Drlji, kojeg je poznavao od djetinjstva, naredio da u pratnji dvojice njemu nepoznatih vojnika dovede neke osobe hrvatske nacionalnosti koje su kasnije strijeljane.

Za napad na Trusinu, kada je ubijeno 18 civila i četiri zarobljena vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), zajedno s Hakalovićem, sudi se Mensuru Memiću, Dževadu Salčinu, Nedžadu Hodžiću, Nihadu Bojadžiću i Zulfikaru Ališpagi, bivšim pripadnicima jedinice “Zulfikar”.

Na ovom suđenju, iskaz je dao i zaštićeni svjedok O3-1, koji od djetinjstva poznaje Hakalovića, a sa kojim se nastavio družiti i poslije rata. On je rekao da je za zločin u Trusini saznao isti dan kada je počinjen, ali nije čuo da je neko spominjao da je Hakalović učestvovao u tome.

Ispitivanje vještaka Džambasovića se nastavlja u ponedjeljak, 30. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.