Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Ilija Šipura je ovo rekao objašnjavajući razlike u svojim izjavama datim na suđenju i u istrazi.

Šipura je ispričao kako je sa još četiri vojnika pripadao jednoj od šest grupa koje su u septembru 1992. učestvovale u napadu na selo Serdari, a cilj je bio da uzmu hranu i oružje sa šireg područja.

On je objasnio kako akcija nije uspjela zbog paljbe i bombardiranja, te da su dvojica muslimanskih vojnika poginula.

“Ne znam ko je ubio civile. Niko nije planirao ubistva”, prisjetio se Šipura, te dodao kako ništa nije vidio jer je njegova grupa kasnila u akciju.

Za učešće u napadu na Serdare (Kotor-Varoš) izvedenom 17. septembra 1992. godine, kada je ubijeno 16 civila srpske nacionalnosti, optuženi su Fikret Planinčić, Rasim Lišančić, Sead Menzil i Mirsad Vatrač, bivši pripadnici Teritorijalne odbrane (TO).

Na ročištu se Šipura nije mogao sjetiti ko su bile vođe grupa koje su učestvovale u napadu na selo. Tužilac Dragan Čorlija je iz iskaza ranije datog Tužilaštvu pročitao da je svjedok, između ostalog, naveo da je vođa jedne grupe bio optuženi Menzil, a zamjenik vođe u drugoj grupi prvooptuženi Planinčić.

Svjedok je kazao kako je bio pod pritiskom dok je davao izjavu.

“Rekli su mi: ‘Možemo mi i drugačije razgovarati.’ (…) Pomislio sam da će me vezati i udarati”, odgovorio je svjedok.

Tužilac Čorlija je kazao kako nisu tačni ti navodi, dok su Odbrane uložile prigovore na zakonitost ovog iskaza, ocijenivši da je svjedok bio ucijenjen, u strahu i navođen na odgovore.

Šipura nije mogao reći da li je ijedan od optuženih učestvovao u napadu na Serdare.

Prema rasporedu, naredno ročište je 27. augusta.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.