Petak, 19 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Ilija Šipura je ovo rekao objašnjavajući razlike u svojim izjavama datim na suđenju i u istrazi.

Šipura je ispričao kako je sa još četiri vojnika pripadao jednoj od šest grupa koje su u septembru 1992. učestvovale u napadu na selo Serdari, a cilj je bio da uzmu hranu i oružje sa šireg područja.

On je objasnio kako akcija nije uspjela zbog paljbe i bombardiranja, te da su dvojica muslimanskih vojnika poginula.

“Ne znam ko je ubio civile. Niko nije planirao ubistva”, prisjetio se Šipura, te dodao kako ništa nije vidio jer je njegova grupa kasnila u akciju.

Za učešće u napadu na Serdare (Kotor-Varoš) izvedenom 17. septembra 1992. godine, kada je ubijeno 16 civila srpske nacionalnosti, optuženi su Fikret Planinčić, Rasim Lišančić, Sead Menzil i Mirsad Vatrač, bivši pripadnici Teritorijalne odbrane (TO).

Na ročištu se Šipura nije mogao sjetiti ko su bile vođe grupa koje su učestvovale u napadu na selo. Tužilac Dragan Čorlija je iz iskaza ranije datog Tužilaštvu pročitao da je svjedok, između ostalog, naveo da je vođa jedne grupe bio optuženi Menzil, a zamjenik vođe u drugoj grupi prvooptuženi Planinčić.

Svjedok je kazao kako je bio pod pritiskom dok je davao izjavu.

“Rekli su mi: ‘Možemo mi i drugačije razgovarati.’ (…) Pomislio sam da će me vezati i udarati”, odgovorio je svjedok.

Tužilac Čorlija je kazao kako nisu tačni ti navodi, dok su Odbrane uložile prigovore na zakonitost ovog iskaza, ocijenivši da je svjedok bio ucijenjen, u strahu i navođen na odgovore.

Šipura nije mogao reći da li je ijedan od optuženih učestvovao u napadu na Serdare.

Prema rasporedu, naredno ročište je 27. augusta.

Najčitanije
Saznajte više
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Ilustracija. Foto: Pixabay
Prijetnje bombama poput onih bh. školama poslane i u nekoliko drugih zemalja
Prijetnje bombom slične onim u kojima se traži uplata novca u kriptovalutama koje su u četvrtak poslane nizu škola u Republici Srpskoj i Tuzli, posljednjih mjeseci su poslane i školama u Indiji te kompanijama u SAD-u.
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu