Četvrtak, 17 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kapetina je izjavio da ga je Karadžić tokom napada na Srebrenicu pozvao na hitan razgovor, te naveo da se to dogodilo “između 5. i 10. jula 1995”. 

Svjedok je izjavio da je Karadžić “bio bijesan” zato što nije mogao da uspostavi kontakt sa komandantom VRS-a Ratkom Mladićem, ni sa drugim oficirima, niti sa ministrom odbrane, te stoga “nije znao šta se događa u Srebrenici”.
“Prevrnuo je neku stolicu, šutnuo i prevrnuo garnituru za sjedenje. Čupao kosu i glasno postavljao pitanje: ‘Kome to treba u ovom trenutku? Ko je to naredio u ovom trenutku? Jesam li vam sto puta rekao da status Srebrenice treba rješavati u okviru sveukupnih rješenja u BiH i da se ne smiju preduzimati nikakva ofanzivna dejstva prema zaštićenim zonama’”, prenio je Kapetina Karadžićeve riječi.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid nad oko 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice. Njemu se sudi i za progon Bošnjaka i Hrvata, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Caroline Edgerton tvrdila je da tog sastanka nije bilo, budući da nije zabilježen u dnevniku Karadžićeve sekretarice, ali je svjedok ostao pri svom iskazu, ponavljajući da ga je Karadžić “hitno pozvao i da se to ne zapisuje”.
Tužiteljka je potom Kapetini predočila da je sam Karadžić tokom suđenja potvrdio da je on 9. jula 1995. naredio, odnosno odobrio ulazak VRS-a u Srebrenicu. 
Kapetina je odgovorio da je njegov sastanak s predsjednikom Republike Srpske “mogao biti i 5. jula”. “Dogodio se kako sam opisao”, dodao je svjedok.
U svom iskazu Kapetina je tvrdio i da je Srpska demokratska stranka (SDS) krajem 1991. imala ustavno i zakonsko pravo i obavezu da formira krizne štabove i srpske opštine širom BiH.
Upitan od tužiteljke koje odredbe zakona i ustava su dozvoljavale uspostavljanje opština i policije na etničkoj osnovi, svjedok nije mogao da dâ konkretan odgovor.
Suđenje Karadžiću će se nastaviti u srijedu, 17. jula.
Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu