Petak, 19 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kapetina je izjavio da ga je Karadžić tokom napada na Srebrenicu pozvao na hitan razgovor, te naveo da se to dogodilo “između 5. i 10. jula 1995”. 

Svjedok je izjavio da je Karadžić “bio bijesan” zato što nije mogao da uspostavi kontakt sa komandantom VRS-a Ratkom Mladićem, ni sa drugim oficirima, niti sa ministrom odbrane, te stoga “nije znao šta se događa u Srebrenici”.
“Prevrnuo je neku stolicu, šutnuo i prevrnuo garnituru za sjedenje. Čupao kosu i glasno postavljao pitanje: ‘Kome to treba u ovom trenutku? Ko je to naredio u ovom trenutku? Jesam li vam sto puta rekao da status Srebrenice treba rješavati u okviru sveukupnih rješenja u BiH i da se ne smiju preduzimati nikakva ofanzivna dejstva prema zaštićenim zonama’”, prenio je Kapetina Karadžićeve riječi.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid nad oko 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice. Njemu se sudi i za progon Bošnjaka i Hrvata, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Caroline Edgerton tvrdila je da tog sastanka nije bilo, budući da nije zabilježen u dnevniku Karadžićeve sekretarice, ali je svjedok ostao pri svom iskazu, ponavljajući da ga je Karadžić “hitno pozvao i da se to ne zapisuje”.
Tužiteljka je potom Kapetini predočila da je sam Karadžić tokom suđenja potvrdio da je on 9. jula 1995. naredio, odnosno odobrio ulazak VRS-a u Srebrenicu. 
Kapetina je odgovorio da je njegov sastanak s predsjednikom Republike Srpske “mogao biti i 5. jula”. “Dogodio se kako sam opisao”, dodao je svjedok.
U svom iskazu Kapetina je tvrdio i da je Srpska demokratska stranka (SDS) krajem 1991. imala ustavno i zakonsko pravo i obavezu da formira krizne štabove i srpske opštine širom BiH.
Upitan od tužiteljke koje odredbe zakona i ustava su dozvoljavale uspostavljanje opština i policije na etničkoj osnovi, svjedok nije mogao da dâ konkretan odgovor.
Suđenje Karadžiću će se nastaviti u srijedu, 17. jula.
Najčitanije
Saznajte više
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Ilustracija. Foto: Pixabay
Prijetnje bombama poput onih bh. školama poslane i u nekoliko drugih zemalja
Prijetnje bombom slične onim u kojima se traži uplata novca u kriptovalutama koje su u četvrtak poslane nizu škola u Republici Srpskoj i Tuzli, posljednjih mjeseci su poslane i školama u Indiji te kompanijama u SAD-u.
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu