Petak, 20 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Sudija Harhoff pokazuje neprihvatljivu pristrasnost prema osuđujućim presudama protiv optuženih pred MKSJ-om. Takva pristrasnost je mogla biti odlučujući faktor pri donošenju konačne odluke da se osudi Rasim Delić”, navedeno je u podnesku koji je Vidović poslala predsjedniku Tribunala Theodoru Meronu.

Harhoff je bio u tročlanom prvostepenom vijeću koje je osudilo Delića glasovima dva naprema jedan.

Odbrana Delića kao drugu mogućnost zahtijeva da Apelaciono vijeće objavi novu presudu u interesu pravde.

Nepravomoćnom presudom Haškog suda, Delić je u septembru 2008. osuđen na tri godine zatvora. Preminuo je godinu i pet mjeseci kasnije, dok je bio na privremenoj slobodi, a Apelaciono vijeće je potvrdilo nepravomoćnu presudu.

Sudija Haškog suda Frederik Harhoff u pismu poslanom prijateljima izrazio je zabrinutost za dvije nedavne presude. On smatra da je predsjednik Tribunala, američki sudija Theodor Meron, izvršio pritisak na dvojicu sudija u vezi sa oslobađajućim presudama Anti Gotovini i Mladenu Markaču, te Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Harhoff sumnja da je Meron to uradio pod uticajem “vojnog establišmenta” vodećih država poput Amerike i Izraela.

Prema podnesku Odbrane Delića, “iz pisma je očigledno da sudija Harhoff smatra da su oslobađajuće presude same po sebi sumnjive i upravljane američko-izraelskim mahinacijama, koje su se navodno provodile preko predsjedavajućeg Apelacionog vijeća, sudije Merona, koji ima nepobitnu međunarodnu reputaciju i renome”.

Delić je za komandanta Glavnog štaba Armije BiH (ABiH) imenovan 8. juna 1993. Osuđen je jer “nije preduzeo nužne i razumne mjere da spriječi ili kazni zločine” mudžahedina počinjene nad srpskim zarobljenicima u selu Livade i logoru “Kamenica” u blizini Zavidovića u ljeto 1995.

Najčitanije
Saznajte više
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je kriminalizovano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja, umnožavanje ili na drugi način stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija BiH.
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi
VSTV predstavio mrežu sudija i tužilaca za komunikaciju s medijima