Subota, 3 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pelemiš je, kao zamjenik komandanta Prvog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), prvostepenom presudom u oktobru 2011. bio osuđen na 16 godina zatvora.

Apelaciono vijeće je nakon obnovljenog suđenja zaključilo da on nije ostvario kontrolu i nadzor nad pripadnicima Prvog bataljona, koji su čuvali zarobljenike u školi i Domu kulture u selu Pilica (opština Zvornik), gdje je 16. jula pogubljeno oko 1.800 zarobljenika.

“Pelemiš je bio na komandnom mjestu udaljenom od Pilice. Nije imao neposredna saznanja niti je o događajima obavještavan”, rekao je Mirko Božović, predsjedavajući Apelacionog vijeća.

Prema drugostepenoj presudi, Pelemiš je o dovođenju zarobljenika s područja Srebrenice saznao neposredno pred njihov dolazak.

“Na terenu je bio Slavko Perić, bezbjednjak u Prvom bataljonu. Ne može se iz dokaza zaključiti da se Perić o bilo čemu konsultovao sa Pelemišem niti da ga je obavještavao”, obrazložio je Božović.

Slavko Perić, pomoćnik komandanta Prvog bataljona za bezbjednost, ranije je pravosnažno osuđen na 11 godina za pomaganje u genocidu.

Apelaciono vijeće je napomenulo da nema dokaza da je Pelemiš kontaktirao sa drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, uključujući visoke oficire Glavnog štaba VRS-a, Drinskog korpusa ili Zvorničke brigade.

Optužbe da je Pelemiš pomogao istrebljenju naručivši gorivo i municiju, Apelaciono vijeće također nije prihvatilo, uz obrazloženje da se ne može zaključiti iz kojeg razloga su ta sredstva zatražena, kao ni da je zahtjev uputio optuženi.

Vijeće je Pelemišu ukinulo mjere zabrane koje su određene nakon što je pušten iz pritvora u novembru 2012. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Poziv na izbore bez mržnje: CIK BiH, OHCHR, Detektor
Stranke, kandidati, mediji te glasači dužni su poštivati Izborni zakon kako tokom kampanje, tako i predizborne šutnje i na sami dan glasanja, poručuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Ured visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (OHCHR) i Detektor nakon provedene medijske i online kampanje protiv govora mržnje.
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje
Debevec i ostali: Susret s Mamićem u Grudama