Pucanj u ženu

Odbrana je osporavala kredibilitet svjedoka, ukazujući na brojne razlike u njegovim ranijim izjavama.

Zaštićeni svjedok X, koji je iskaz dao na poziv Tužilaštva BiH, naveo je da je oko 25 pripadnika jedinice sa Igmana krenulo na područje Konjica, kako bi učestvovali u akciji. Kako je rekao, vojnici su krenuli kamionom, te džipovima u kojima su, između ostalih, bili Nihad Bojadžić, Nedžad Hodžić i Džeko.

Vojnici su, kako je kazao svjedok, došli u školu u Parsovićima kod Trusine, dok su džipovi stigli malo kasnije.

Prema iskazu svjedoka, Bojadžić, nekadašnji zamjenik komandanta odreda “Zulfikar”, vojnike je obavijestio da će napadati Trusinu, te su dobili vodiče iz lokalne brigade ABiH.

Govoreći o napadu na selo, svjedok je rekao da je najviše vremena proveo sa suborcem Albinom Hurtićem.

“Vidio sam Džeku Edina kako puca ženi u genitalije. Žena je ležala na zemlji. Vidim taj trenutak pucanja sa udaljenosti 20 metara”, ispričao je on, te dodao je u tim trenucima bio sa Hurtićem.

Zaštićeni svjedok je rekao da su nakon izvjesnog vremena ranjena dvojica pripadnika odreda, “Koka i Samir Šemsović”, koji je ubrzo preminuo.

On je dodao da je stigao automobil i da su ranjenici odvezeni, te da misli kako je automobilom upravljao Džeko, nakon čega su se vojnici povukli. Kako je ispričao, kod kuća je vidio zarobljene pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

“Tu vidim Nedžada kako organizuje streljački vod”, naveo je on i dodao da je to činio “valjda iz revolta, želje za osvetom, jer je sa Šemsovićem bio dobar prijatelj”.

Zaštićeni svjedok X je dodao da nije vidio sam čin strijeljanja, ali je čuo rafalnu paljbu od nekoliko sekundi.

Džeko, bivši vojnik jedinice “Zulfikar”, optužen je za ubistva u selu Trusina počinjena 16. aprila 1993. Njemu se sudi i za zločine u Jablanici počinjene u drugoj polovini iste godine.

Bojadžiću i Hodžiću, zajedno sa još četvoricom pripadnika ABiH, u odvojenom predmetu sudi se za zločine izvršene u Trusini.

Džekina braniteljica Edina Rešidović ukazivala da je svjedok različito govorio u ranijim iskazima, što X nije mogao obrazložiti, navodeći da se ne sjeća.

Ona je rekla da je svjedok dao više verzija o ubistvu žene, te da se razlikuju u načinu izvršenja djela, mjestu i eventualnim radnjama Džeke. Prema jednoj izjavi koju je pročitala, svjedok je vidio Džeku da puca u grudni koš žene, potom u genitalije, nakon čega je pala na zemlju.

Svjedok se nije složio sa braniteljicom da je različito govorio, te dodao: “To je jedna te ista verzija, samo gubim trivijalnosti.”

Rešidović je potom ukazala na razliku u vezi sa strijeljanjem, te rekla da je na suđenju za zločin u Trusini u odvojenom predmetu rekao da je vidio mrtva tijela, od kojih su većina bila u uniformama.

Braniteljica je također kazala da je svjedok ranije govorio drugačije o dolasku džipova u Parsoviće, navodeći da su stigli ranije, te da ih je Bojadžić dočekao, kao i da su vojnike u dvorištu škole postrojili Šemsović i Hodžić, te ih obavijestili o akciji.

Rešidović je navela da je ovaj svjedok u jednoj izjavi rekao da nije siguran gdje je Bojadžić bio.

Na kraju, ona je upitala svjedoka bi li bilo tačno da on nije bio u Trusini, nego da je ostao na Igmanu, te da svaki iskaz prilagođava potrebama suđenja. Svjedok je odgovorio da to nije istina.

Nastavak suđenja zakazan je za 28. maj.