This post is also available in:
Suljić, koji je napisao policijski izvještaj o zločinu i krivičnu prijavu protiv nepoznatog počinioca, ostao je pri iskazu da su balistički nalazi i izjave svjedoka ukazivali da je granata doletjela iz pravca gdje su bili položaji Vojske Republike Srpske (VRS).
Tadašnji komandant VRS-a Ratko Mladić je optužen za terorisanje civila u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, od 1992. do 1995. godine. Prema optužnici, u eksploziji na Markalama 5. februara 1994. poginulo je 66, a ranjeno više od 140 građana.
Mladićev branilac Dragan Ivetić pitao je svjedoka da li je istraga ispitala tvrdnje da je granata eksplodirala iznad zemlje, a ne pri udaru u tlo.
“Takvih komentara nije bilo, a iz iskustva znam da je udarila o tlo, jer je ostavila trag ‘ruže’, isto kao i na drugim uviđajima o eksplozijama”, odgovorio je Suljić.
Advokat Ivetić sugerisao je i da nije bilo moguće da su građani iz obližnjih naselja, koje su saslušali Suljić i drugi policajci, čuli i zvuk ispaljenja granate i njenog preleta i ekploziju na Markalama.
Suljić je uzvratio da je zbog male udaljenosti bilo uobičajeno da se u Sarajevu čuje kada je granata ispaljena, kao i njen prelet.
“Ja sam to i lično doživio”, kazao je svjedok.
Upitan zašto postoji samo 35 fotografija žrtava ako je po krivičnoj prijavi Centra službi bezbjednosti (CSB) Sarajevo poginulo 67 osoba, Suljić je odgovorio: “Mogu samo da kažem da sam, u četiri prostorije mrtvačnice, zatekao oko 60 leševa.”
On je pretpostavio da su preostale leševe preuzeli rođaci prije nego što su mogli biti fotografisani.
Nakon što mu je branilac Ivetić predočio dokumente po kojima je poginula 41 osoba, a zatim 69, da bi na kraju u policijski izvještaj bio uveden broj od 67 stradalih, Suljić je objasnio da su “podaci bili skupljani do kraja istrage” i da su, stoga, “bili podložni promjeni”.
Svjedok je odbacio da su istražitelji bili pod pritiskom da za zločin na Markalama okrive srpsku stranu.
Nastavak suđenja generalu Mladiću, koji je optužen i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, zakazan je za 18. februar.
R.M.
