Članak

Živković i Tadić: Svjesni progona

7. Februara 2013.00:00
Tužilaštvo BiH je u završnoj riječi navelo kako je dokazalo da su optuženi Milorad Živković i Duško Tadić svjesno sudjelovali u planskom progonu civila Bošnjaka u Čajniču u proljeće 1992. godine.

This post is also available in: English

Tužilac Dževad Muratbegović ovu tvrdnju dokazivao je iskazima saslušanih svjedoka i uvedenim materijalnim dokazima.

On je rekao da su civile Bošnjake u Čajniču hapsili, a potom zatvarali policajci Stanice javne bezbjednosti (SJB) Čajniče, pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) i paravojne jedinice “Plavi orlovi”.

“Nije se radilo o pojedinačnim zločinima, već o sistemskom ponašanju prema civilima i njihovoj imovini. Živković i Tadić morali su znati za napad. Napad im nije mogao proći nezapaženo jer je Čajniče mala općina”, ustvrdio je tužilac.

Prema optužnici, Živković je bio načelnik SJB-a i član Kriznog štaba, a Tadić pripadnik “Plavih orlova”.

Tužilac Muratbegović govorio je o ličnom učešću optuženog Živkovića u nezakonitom hapšenju civila. Tako se on, između ostalog, pozvao na svjedočenje Mirzeta Čolaka, koji je ranije na suđenju naveo da su ga uhapsili policajci po Živkovićevoj naredbi.

“Od policajaca je saznao ko je izdao naredbu za njegovo hapšenje”, rekao je tužilac.

Muratbegović je ukratko prepričao iskaz Sajme Kešan, koja je kazala da je, po izlasku iz policije, otišla do Duška Kornjače, bivšeg predsjednika Kriznog štaba u Čajniču, te zatražila puštanje svog supruga.

“On joj je rekao: ‘Neka moli Žiku’”, naveo je tužilac.

Muratbegović je kazao kako je dokazano Tadićevo učešće u hapšenju određenih civila i odvođenja na Mostinu kod Čajniča, gdje je sa Veljom Tadićem sudjelovao u ubistvima i nestancima.

Prema optužnici, ubistvo 26 zatočenih civila u “Lovačkom domu” na Mostini počinjeno je u maju 1992. godine.

Tužilac Muratbegović će iznošenje završne riječi nastaviti 20. februara.

                                                                                                                                                A.J.

Povezani članci

This post is also available in: English