Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Bell – koji je tokom rata u BiH bio dopisnik BBC-a iz Sarajeva – posvjedočio je da su civili u gradu bili lišeni gasa, vode i struje.

Generala Mladića, bivšeg komandanta VRS-a, optužnica tereti za teror nad civilima u Sarajevu granatiranjem i snajperskim napadima.

Nakon što su tužioci u sudnici prikazali Bellov izvještaj sa artiljerijskih položaja VRS-a iz januara 1993. godine, svjedok je kazao da su vojnici na tim položajima imali “direktan pogled” na centar Sarajeva, te da je u to vrijeme zgrada Skupštine BiH bila “teško oštećena”.

Tužioci su se poslužili Bellovim izvještajem u kojem su prikazani civili koji na sarajevskim ulicama bježe od snajperske vatre sa srpske strane. U izvještaju je dopisnik BBC-a rekao da se Srbi ne pridržavaju “obećanja da će pucati samo na vojne ciljeve”.

Svjedok je potvrdio da je u januaru 1993. bio očevidac ranjavanja jednog muškarca koji je čekao u redu za vodu kraj sarajevskog porodilišta.

“To bih nazvao namjernim ciljanjem. Žrtve su bile na teritoriji bosanske Vlade i zdrav razum govori da su bile napadnute sa strane bosanskih Srba”, naglasio je Bell i dodao da su civili u gradu “nastojali da prežive”.

On je potvrdio i da je u januaru 1993. za BBC izvijestio o pogibiji osmoro civila – među kojima su bili otac, majka i kći – u eksploziji minobacačke granate ispred pivare u Sarajevu.

Na pitanje tužilaca, izjavio je da u tom području nije bilo aktivnosti Armije BiH (ABiH), ali je dodao da “nije bilo lako identifikovati mete ABiH u gradu”.

Svjedok je rekao da je u avgustu 1992. bio ranjen šrapnelom minobacačke granate kod kasarne “Maršal Tito”, iako u okolini nije bilo borbi.

Dopisnik BBC-a je posvjedočio da je izvještavao o eksplozijama modifikovanih avio-bombi, za koje je precizirao da su bile najrazornije koje je vidio tokom rata, a koje je VRS ispalila na više objekata u Sarajevu.

“Bio je to rat u industrijskom gradu. Većinu vremena nije bilo struje, gasa i vode, i ljudi su živjeli u primitivnim uslovima. Čuo sam da su se stari ljudi smrzli u jednom soliteru zato što nisu mogli da siđu”, opisao je Bell.

Dok ga je unakrsno ispitivao Mladićev branilac Dragan Ivetić, svjedok je potvrdio da su i civili na srpskoj teritoriji bili “na meti snajperske i minobacačke vatre, ali da se to nije dešavalo ispred kamera”, kako je napisao u svojoj knjizi o ratu u BiH “U zoni opasnosti” (In Harm's Way).

Po Bellovom iskazu, srpski vojnici oko Sarajeva bili su mještani okolnih naselja i vjerovali su da brane svoje kuće i porodice.

Britanski novinar je izjavio da snage Vlade u Sarajevu nisu dozvoljavale snimanje dejstava njihovih minobacača iz grada, te da je ABiH bila “raspršena među narodom”.

Odgovarajući na pitanje Odbrane, Bell je ostao i pri onome što je napisao u svojoj knjizi – da su bošnjačke snage “pokretale ofanzive koje nisu mogle dobiti”, a nakon što bi “Srbi žestoko uzvratili”, pojavile bi se “kamere i predstavnici Vlade koji su tražili žestoku akciju” međunarodne zajednice protiv VRS-a.

Bell je kazao da je general Mladić bio protiv paravojnih formacija i da je nastojao da ih suzbije.

Mladiću, koji je optužen za genocid počinjen u Srebrenici i još sedam opština, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, suđenje će biti nastavljeno u ponedjeljak, 4. februara.
                                                                                                                                              
                                                                                                                                  R.M.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.