Mladić: Lični sukob
This post is also available in: English
Mladićev branilac Dragan Ivetić sugerisao je da UNPROFOR nije demilitarizovao bošnjačke enklave u istočnoj Bosni – Srebrenicu, Žepu i Goražde – iako mu je to bila dužnost prema sporazumu o proglašenju enklava za “sigurne zone UN-a”, potpisanom 1993. godine.
Potvrđujući da enklave nisu bile demilitarizovane i da je Armija BiH (ABiH) iz njih pokretala napade, Smith je, međutim, rekao da razoružavanje nije bilo zadatak UNPROFOR-a, već zaraćenih strana, a da su “plavi šljemovi” bili zaduženi da budu “svjedok” tog procesa.
“Djelovanje UNPROFOR-a bilo je zavisno od ponašanja zaraćenih strana”, kazao je Smith.
Odgovarajući na pitanja Mladićevog advokata, Smith je potvrdio da je u februaru 1995. znao za “bar jednu” isporuku oružja Armiji BiH preko tuzlanskog aerodroma, oko čega je došlo do “napetosti” između UNPROFOR-a i NATO-a, koji je negirao da su avioni slijetali u Tuzlu.
Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za terorisanje civila u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, genocid u Srebrenici i još sedam opština u BiH, te uzimanje međunarodnih vojnika za taoce.
Mladićev branilac tvrdio je da je Smith odluku o bombardovanju VRS-a poslije eksplozije na Markalama 1995. donio bez dokaza o krivici srpske strane. “Bio sam i ostao potpuno uvjeren u svoju tadašnju odluku”, uzvratio je Smith, ponavljajući da je zaključio da je granata na pijacu doletjela iz pravca na kojem su bili položaji VRS-a.
Upitan da li je u obzir uzeo i nalaz ruskog pukovnika UNPROFOR-a Andreja Demurenka po kojem granata nije mogla biti ispaljena sa položaja VRS-a, Smith je odgovorio potvrdno, naglasivši da se s tim nalazom nije složio.
Odluku da zbog napada na Markale zatraži vazdušne napade na VRS, Smith je, kako je objasnio, donio na osnovu zaključaka Londonske konferencije iz jula 1995. po kojima je svaki napad na zaštićene zone uzrokovao udare NATO-a.
Prema optužnici protiv Mladića, minobacačka granata koja je 28. augusta 1995. ispred Markala usmrtila 43, a ranila 75 građana bila je ispaljena s položaja VRS-a.
Smith je posvjedočio i da je na meti vazdušnih udara NATO-a na srpske snage bilo i selo kod Kalinovika u kojem su sahranjeni roditelji optuženog Mladića. Svrha tog napada bila je da se pokaže da “Mladić nije u stanju da zaštiti ni posmrtne ostatke svojih roditelja”, rekao je Smith.
Na sugestiju branioca da je to ličilo na “lični sukob” između njega i Mladića, Smith je odgovorio: “Da, u smislu da sam nastojao da ga natjeram da se predomisli.”
Suđenje Mladiću biće nastavljeno u utorak, 29. januara.
R.M.