Petak, 18 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sokolar, koji je učestvovao u istragama, u pisanoj izjavi koja je uvedena u dokaze je rekao da su u svim tim incidentima “civili bili žrtve”.

Granate, pretežno iz minobacača, prema Sokolarovom iskazu, bile su ispaljivane sa položaja VRS-a “kod Teološkog fakulteta, kasarne u Nedžarićima i Aerodromskom Naselju”. On je dodao da su snajperi pucali iz Nedžarića i iz blizine Teološkog fakulteta, ali i iz blizine pravoslavne crkve na Veljinama.

Svjedok je naveo da je pravac iz kojeg su projektili dolijetali utvrđivan na osnovu razgovora sa povrijeđenima u dobrinjskoj ambulanti i uviđaja na licu mjesta, ako je to bilo moguće.

Mladić, bivši komandant VRS-a, optužen je za teror nad civilima u Sarajevu granatiranjem i snajperskim djelovanjem. Njemu je na teret stavljeno i učešće u genocidu počinjenom u Srebrenici i još sedam općina, progonu Bošnjaka i Hrvata, te uzimanje međunarodnih vojnika za taoce.

Sokolar je tokom svjedočenja izjavio da je Dobrinja do polovine 1992. godine bila potpuno blokirana, budući da je put do centra Sarajeva bio pod vatrom snajpera VRS-a. Poginuli građani su stoga bili sahranjivani na lokacijama u samom naselju – između zgrada i u parkovima, da bi njihova tijela bila prenesena na groblja tek poslije rata.

Dok ga je unakrsno ispitivao Mladićev branilac Branko Lukić, svjedok je potvrdio da je Armija BiH (ABiH) koristila ispražnjene civilne stanove u Dobrinji za smještaj vojnika.

Kazao je i da je pripadnike ABiH viđao po naselju, ali ne sa oružjem. Većina vojnika i komandi ABiH bila je, kako je rekao, na prvoj liniji, na kojoj je, na nekim područjima, VRS bila u zgradama udaljenim “sedam do 10 metara”, preko ulice.

Na pitanje branioca Lukića, Sokolar je potvrdio i da je u Dobrinji viđao Juku Prazinu i pripadnike njegove jedinice, koji su imali policijske značke. Rekao je, međutim, da se “ne sjeća” da li je bilo istraga o krivičnim djelima koja su počinili Prazinini ljudi, iako je sa njima “bilo dosta problema”.

Svjedok je potvrdio i da je nedaleko od policijske stanice u kojoj je radio bila i komanda Pete motorizovane brigade ABiH.

Tokom pauze na ovom ročištu, optuženom Mladiću je izmjeren visok krvni pritisak, u vrijednosti 190/106, kako je Sudskom vijeću prenio njegov branilac Miodrag Stojanović.

Poslije ljekarskih konsultacija, po riječima predsjedavajućeg sudije Alphonsa Orieja, nije utvrđeno ništa što bi onemogućilo da Mladić prisustvuje procesu. Optuženi je nakon toga u sudnici pratio iskaz Sokolara.

Suđenje Mladiću biće nastavljeno u utorak, 4. decembra.
                                                                                                                                  R.M.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu