Nedjelja, 26 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Smatram da Krajišnik ne bi trebao biti pušten u ovom trenutku. Iako postoje dokazi da je rehabilitovan i da je mogućnost da počini novi zločin mala, on je osuđen za jako teške zločine, među kojima je kampanja protjerivanja nesrpskog stanovništva u BiH”, navodi se u odluci predsjednika Tribunala u Haagu.

Sudija Meron je u odluci istakao da su zločini za koje je Krajišnik osuđen “neki od najgorih u hostoriji čovječanstva”.

U odluci Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju je navedeno da su osuđenici uglavnom do sada puštani na prijevremenu slobodu tek nakon odsluženja dvije trećine kazne, što će u Krajišnikovom slučaju biti tek u augustu 2013. godine.

Krajišnik, nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), u Velikoj Britaniji izdržava 20-godišnju kaznu zatvora na koju je osuđen zbog zločina protiv čovječnosti.

On je u martu 2009. proglašen odgovornim za deportacije i prisilno premještanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u više općina u BiH u periodu od aprila do decembra 1992. godine.

U izvještaju vlasti Velike Britanije – zemlje u kojoj služi kaznu – navedeno je da je ponašanje Krajišnika u zatvoru bilo “za svaku pohvalu”, te da je pokazao “da je spreman za rehabilitaciju”.

U izdržavanje kazne uračunava mu se vrijeme koje je proveo u pritvoru od aprila 2000. godine, kada je uhapšen i izručen Haškom tribunalu.

Krajišnik je već tražio da bude pušten na slobodu 2010. i 2011. godine – kada je, prema britanskim zakonima, imao pravo na to s obzirom da je odslužio polovinu kazne – ali je odbijen odlukom Haškog suda.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Obilježavanje godišnjice zločina u Zecovima i Briševu kod Prijedora
Porodice žrtava iz prijedorskih sela Zecovi i Briševo obilježavaju 34. godišnjicu zločina sjećanjem na ubijene civile bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Nakon požara na mostarskoj deponiji: (Ne)činjenje institucija
Mjesec dana nakon požara na mostarskoj deponiji Uborak, nadležne institucije priznale su u odgovoru na zastupničko pitanje da nemaju podatke o tome šta je i u kojim količinama gorjelo, kao ni rezultate ispitivanja zraka, tla i voda, ili procjenu posljedica po zdravlje građana.
Odbijena disciplinska tužba protiv sudije iz Bijeljine