Karadžić: Cilj odbrana, ne napad

Garić, bivši oficir Teritorijalne odbrane (TO) u Novom Sarajevu, kazao je da je cilj Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) bio da spriječi proboj Armije BiH (ABiH) iz Sarajeva na srpske teritorije.

Snage VRS-a, prema riječima svjedoka, poštovale su odredbe međunarodnog prava, dok su bošnjačke snage zloupotrebljavale civilne objekte i krijumčarile oružje u humanitarnoj pomoći.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njene vojske, optužen je za terorisanje civila u Sarajevu dugotrajnim artiljerijskim i snajperskim napadima od 1992. do 1995. godine. Njemu se sudi i za genocid, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Garić je dodao i da su početkom aprila 1992. godine srpski policajci krenuli u školu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) na Vracama, u skladu sa sporazumom o podjeli policije, ali da su upali u zasjedu kolega Bošnjaka.

Kada je počeo rat – rekao je Garić – Jugoslovenska narodna armija se raspala, a štabovi Teritorijalne odbrane su se “sami organizovali”, uključujući i onaj u Novom Sarajevu, gdje je svjedok radio.

“Organizovana grupa građana postavila je odbrambenu liniju ispred kuća i naselja gdje su Srbi. Nije bilo nijednog slučaja da su Srbi napali neko naselje sa muslimanskom većinom. Prve linije razdvajanja ostale su nepromijenjene do kraja rata”, posvjedočio je Garić.

Početkom maja 1992. godine, prema Gariću, jedna brigada JNA stigla je u Novo Sarajevo i sebi priključila lokalnu TO jedinicu. Sredinom maja, ta brigada je preuzela kontrolu nad Grbavicom, “kako bi zaštitila većinsko srpsko stanovništvo”.

Istovremeno, u jakom napadu “muslimanskih snaga” na Pofaliće, ubijeni su mnogi srpski civili, rekao je Garić i dodao da je u decembru 1992. prešao na dužnost u Ministarstvu odbrane RS-a.

Dok ga je unakrsno ispitivalo Tužilaštvo, Garić je negirao da je bio “komandant bataljona” VRS-a, iako je to bilo navedeno u jednoj njegovoj izjavi, uz tvrdnju da je organizovao “odbranu srpskog naroda” kao oficir TO-a opštine Novo Sarajevo.

Tužilaštvo je svjedoku prezentovalo niz presretnutih razgovora u kojima osoba identifikovana kao Momo Garić 21. aprila 1992. traži hitnu pomoć u ljudstvu i “oklopu” nakon što su se njegovi borci “spustili do Miljacke” i upali u okruženje.

Ponavljajući da se ne sjeća tih razgovora, svjedok je insistirao da on nije Momo Garić koji ih je vodio. “To ne liči na moj glas, kao da je dječiji”, rekao je Garić.

Na pitanje sudije O-Gon Kwona da li je njegov nadimak Momo, Garić je odgovorio da nije, nego da ga zovu “Moka ili Moćo”. Nakon toga, Gariću je predočen spisak svjedoka Karadžićeve Odbrane, gdje je on naveden kao Momo Garić. “Nisam to znao, ja se potpisujem kao Momir”, odgovorio je svjedok.

Suđenje Karadžiću će biti nastavljeno u utorak, 6. novembra.