Karadžić: Odbijen podnesak žrtava
This post is also available in: English
dine.
Sudija Theodor Meron odbio je podnesak koji je u ime Udruženja svjedoka i preživjelih genocida potpisao američki advokat Aaron Marcu, a koji je podržalo preko 200 pojedinaca i udruženja iz BiH i regiona.
U podnesku su predstavnici žrtava zatražili da im Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) dozvoli da iznesu svoje protivljenje odluci Sudskog vijeća da Karadžića oslobodi optužbe za genocid počinjen 1992. godine u Prijedoru, Ključu, Zvorniku, Sanskom Mostu, Bratuncu, Foči i Vlasenici.
Predsjednik MKSJ-a je istakao u odluci da se u žalbenim postupcima rješavaju uglavnom pravna pitanja, te da predstavnik žrtava – čak i da je prihvaćen zahtjev – ne bi mogao izlagati dokaze.
“Iako žrtve navodnih Karadžićevih zločina imaju značajnu ljudsku i historijsku perspektivu i poseban interes da historija pravilno zabilježi njihovu patnju, predložena žalba predstavnika žrtava koja bi se ticala primjene zakona u odnosu na dokaze u ovom slučaju, te na navodno pogrešan zaključak Sudskog vijeća u međupresudi, ne bi bila od pomoći”, zaključio je Meron.
Nakon dokaznog postupka Haškog tužilaštva, koji je trajao dvije godine, Sudsko vijeće MKSJ-a je krajem juna ove godine Karadžića oslobodilo krivice za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina.
Istom odlukom, Haški tribunal je utvrdio da je izneseno dovoljno dokaza prema kojima se može izvući zaključak o Karadžićevoj krivici po drugim tačkama optužnice.
Haško tužilaštvo je uputilo žalbu na ovu odluku.
Predstavnici udruženja su 31. augusta ove godine podnijeli zahtjev da im se omogući da iznesu žalbu na ovu odluku, istaknuvši da se u ovom slučaju “ne može tvrditi da ne postoje dokazi” prema kojima bi se mogla zaključiti odgovornost Karadžića za genocid u sedam općina u BiH.
Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni komandant oružanih snaga Republike Srpske (RS), optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine.