Nedjelja, 28 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Karadžić je sudu podnio povjerljivi spisak sa imenima oko 600 svjedoka koje namjerava da pozove tokom dokaznog postupka Odbrane, čiji je početak zakazan za 16. oktobar.

Povjerljivost liste Karadžić je u podnesku sudu obrazložio time što “što neke od osoba sa liste još nije uspio da kontaktira, a neke možda zatraže zaštitu identiteta”.

Karadžić nije isključio mogućnost da na kraju dokaznog postupka i sam svjedoči u svoju odbranu “ukoliko tako bude odlučio”.

Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH. Na teret mu se stavlja i dugotrajno i artiljerijsko granatiranje Sarajeva, kao i uzimanje međunarodnog osoblja za taoce.

Za izvođenje dokaza Odbrane, Karadžić je zatražio dvostruko više vremena od onog što su potrošili tužioci za izvođenje dokaza protiv njega.

Tužilaštvo u Haagu je dokazni postupak protiv Karadžića okončalo za 300 radnih sati, odnosno dvije kalendarske godine. Za Odbranu, Karadžić traži 600 sati, pojašnjavajući da mu je dvostruko vrijeme potrebno da negira, ne samo iskaze svjedoka Optužbe, nego i presuđene činjenice iz ranijih procesa pred Tribunalom.

Među deset vještaka koje je Karadžić predložio da će pozvati je i beogradski profesor Kosta Čavoški koji bi trebao govoriti o “političkim pitanjima u Jugoslaviji i BiH”.

Karadžić najavljuje da će odbranu iznositi “u veoma brzom ritmu” te da planira svakodnevno pred sudije izvesti po jednog svjedoka.

Tužilaštvo je svoj dokazni postupak protiv Karadžića započelo u aprilu 2010., a završilo krajem maja ove godine. Pred sudije su tužioci izveli ukupno 195 svjedoka, te isto toliko svjedočanstava uveli u spis u pisanom obliku.

 

Najčitanije
Saznajte više
Sarajevska sigurnosna konferencija. Foto: Detektor
Sigurnost BiH je zajednički zadatak sa EU i drugima, poručila zamjenica generalnog sekretara NATO-a
Manjak ulaganja u odbranu Evrope posljednje tri decenije dovelo je do sigurnosnog ispita za sve, a svojevrsna testna zona postala je Ukrajina, poručeno je sa drugog dana Sigurnosne konferencije u Sarajevu. Evropska sigurnost ali i sigurnost Ukrajine su međusobno povezane i međuzavisne, kao i Bosne i Hercegovine, poručila je zamjenica generalnog sekretara NATO-a.
Hilmo Hurić (lijevo) i Jasmin Hurić (desno), otac i sin koji su bili zarobljeni u logoru "Sušica". Foto: Detektor
Godišnjica zatvaranja logora “Sušica” u Vlasenici
Na 33. godišnjicu zatvaranja logora “Sušica” u Vlasenici, bivši logoraši podsjećaju da njihov status nikada nije riješen, kao i da još uvijek nisu procesuirani odgovorni za sve zločine.