Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Bio je uposlenik ‘Šumarstva’ i dolazio mi je u ordinaciju kao pacijent. Viđao sam ga u oktobru 1991. u maskirnoj uniformi i bio je naoružan. Osim njega, još par njih su se počeli oblačiti u neke uniforme. Neki su se javno hvalili da su bili na ratištu u Hrvatskoj, šenlučili su ispred hotela u gradu, što je izazivalo nespokoj i nemir za stanovništvo”, kazao je Alija Moćević, koji je prije rata bio ljekar u Čajniču.

Kornjaču, bivšeg komandanta paravojne jedinice “Plavi orlovi”, Tužilaštvo BiH tereti za progon Bošnjaka s područja Čajniča, te ubistvo 11 civila počinjeno 19. maja 1992. godine na Mostini.

Moćević je dodao da su se početkom 1992. počeli pojavljivati punktovi gdje se kontrolisalo kretanje muslimanskog stanovništava te da je viđao uniformisana lica sa kokardama.

“Kao predsjednik Stranke demokratske akcije, 10. ili 11. aprila 1992. godine potpisao sam dokumente koji su trebali da garantuju mir i bezbjednost. Potpisao sam sve s ciljem da se spasi stanovništvo”, kazao je Moćević.

On je istaknuo da Milun Kornjača nije bio aktivni sudionik sastanka ali je bio prisutan u zgradi škole te da je rekao da će Čajniče biti srpska opština.

Moćević je rekao da je napustio Čajniče nakon što je prethodno predao lovačko naoružanje.

Svjedok je dodao da mu je izvjesni Derviš pričao u Skoplju kako mu je Milun Kornjača prinosio nož pod grlo.

Nastavak suđenja zakazan je za 15. maj, kada će Odbrana optuženog unakrsno ispitivati svjedoka.
A.S.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.