Subota, 10 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tucker, tadašnji vojni asistent Philippea Morillona, komandanta UNPROFOR-a u BiH, izjavio je da je VRS u to vrijeme preduzela ofanzivu čiji je cilj bio da suzi enklavu i hiljade bošnjačkih izbjeglica sabije u sam grad.

“Stekao sam utisak da su izbjeglice vjerovale da se to može završiti samo njihovom smrću”, izjavio je Tucker, koji je, sa francuskim generalom Morillonom, bio u Srebrenici 11. i 12. marta 1993. godine, u pokušaju da se zaustavi ofanziva srpskih snaga. Rekao je da su zatekli “užasnu situaciju”, zbog koje je Morillon najavio da će Srebrenicu proglasiti “zaštićenom zonom” Ujedinjenih nacija (UN), što je kasnije učinio Savjet bezbjednosti.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština, te za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, kao i za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce, u periodu između 1992. i 1995. godine.

Grad je, prema njegovom iskazu, bio prenapučen civilima koji su u njemu potražili sigurnost. Većinu civila svjedok je opisao kao žrtve etničkog čišćenja iz drugih krajeva, od kojih su neki morali da bježe više puta. VRS je, kako je objasnio svjedok, otvarala vatru ne samo na stanovništvo nego i na UNPROFOR, koji je pokušavao da dopremi humanitarnu pomoć.

Tucker je podvukao da su bosanski Srbi “namjerno i stalno opstruirali” prolazak humanitarnih konvoja do Srebrenice.

On je kazao i da je ofanziva na Srebrenicu bila u skladu sa planom na mapi koji je početkom marta 1993. vidio u kancelariji Vinka Pandurevića, komandanta Zvorničke brigade VRS-a.
Haški tribunal osudio je Pandurevića na 13 godina zatvora zbog progona i drugih zločina nad Bošnjacima iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Situaciju na terenu, kako je Tucker rekao, tačno je opisao borbeni izvještaj jedinice VRS-a od 17. marta 1993., koji mu je predočio tužilac, a u kojem se navodi da je komandant “odlučio da dijelom snaga pritisne enklavu kako bi se muslimani predali”. Bošnjačke snage u Srebrenici opisao je kao slabo naoružane “civile-izbjeglice koji su bili napadnuti”.

“Nije bilo organizovane vojne jedinice, a imali su malo oružja i gotovo nimalo municije. Za jedan tenk nisu imali granate”, kazao je svjedok.

Tucker, koji je prisustvovao brojnim sastancima Morillona sa Karadžićem i komandantom VRS-a Ratkom Mladićem, rekao je da je Mladić odobrio da 27. marta 1993. u Srebrenicu uđe 20 kamiona sa hranom, kojim bi u povratku iz enklave bili evakuisani žene i djeca.

“Pri evakuaciji se, međutim, desila katastrofa kada su neki od civila pregaženi zbog panike koja je izbila pri ukrcavanju u kamione”, izjavio je svjedok.

Ratko Mladić, koji je optužen za genocid i druge zočine u BiH, čeka početak suđenja pred Sudom u Haagu.

Tucker je posvjedočio i da je VRS u periodu od 1992. do 1993. “terorisala” stanovništvo Sarajeva neprekidnim bombardovanjem koje je moglo biti sprovedeno samo uz odobrenje visokih komandanata.

Karadžić će Tuckera unakrsno ispitati u srijedu, 18. januara ove godine.

R.M.
Najčitanije
Saznajte više
Napadač na novinara Mirzu Derviševića pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora
Apelacioni sud Brčko distrikta pravosnažno je osudio Bojana Radovanovića na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog nanošenja lake tjelesne povrede i ugrožavanja sigurnosti novinaru Mirzi Derviševiću.
Performans članova i članica Organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa. Foto: Detektor
Performansom najavljen slogan “Ljubav je zakon“ ovogodišnje bh. povorke ponosa 14. juna
Performansom ispred Državnog parlamenta, Bh. Povorka ponosa pozvala je građane da se 14. juna pridruže u borbi za pravdu i ukazala na višegodišnji ignorantski i diskriminirajući pristup države prema pravima LGBTIQ+ zajednice.
U Kiseljaku ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve