Članak

Ekspanzija u sedmoj godini rada BIRN-a BiH

30. Decembra 2011.00:00
Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u BiH su 2011. godine ostvarile zapažene rezultate, nastavljajući medijima, žrtvama i široj javnosti pružati informacije i analize o procesuiranju ratnih zločina, suočavanju s prošlošću u BiH i regionu.

U sedmoj godini rada, BIRN je objavio više od 1.600 tekstova, intervjua i analiza o suđenjima za ratne zločine u BiH, regionu i Haagu, te procesima pomirenja, traganja za nestalim osobama i pravima bivših logoraša i porodica žrtava rata. Tekstovi su objavljivani na jezicima naroda u BiH i na engleskom.Uzimajući u obzir da je BIRN BiH tokom 2010. objavio oko 1.400 tekstova, u ovoj godini ostvareno je povećanje broja objavljenih tekstova od oko 40 posto.Slična ekspanzija tokom ove godine zabilježena je i u broju republikacija tekstova i analiza BIRN-a BiH u lokalnim i regionalnim medijima. Naime, mediji u BiH i na Balkanu nastavili su preuzimati tekstove novinara BIRN-a, te je ostvareno preko 8.000 republikacija, što je dva puta više u odnosu na prošlu godinu.Projekt “Lokalno pravosuđe pod lupom” – u okviru kojeg je BIRN BiH uposlio deset novinara iz različitih bosanskohercegovačkih gradova koji su pratili rad okružnih i kantonalnih sudova te Suda Brčko Distrikta na predmetima ratnih zločina – koji je pokrenut 2010., doživio je veliki uspjeh u toku ove godine.Na stranici BIRN-a BiH (www.bim.ba) objavljeno je 220 tekstova novinara iz lokalnih sredina, što je povećanje od preko 200 posto u odnosu na prošlu godinu, kada je objavljeno oko 70 tekstova. Posebnu pažnju u toku protekle godine izazvale su analize i istraživačke priče novinara BIRN-a BiH. Veliki interes pokazan je za priče o stradanju civila za vrijeme proteklog rata na području Srebrenice, Višegrada i Rogatice, kao i o djeci žrtvama rata, od kojih se neki danas suočavaju s velikim poteškoćama.BIRN BiH objavio je preko 40 analiza koje se bave pravima na pravično suđenje, izgradnjom Državnog zatvora, pravima bivših logoraša i žrtava rata na reparacije od države, kao i problemima u implementaciji Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.Tokom godine novinari BIRN-a su pisali i o ratnim zločinima za koje se sumnjiče žene, te o odluci Ujedinjenih nacija (UN) da osnuju rezidualni mehanizam nakon okončanja rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY).Kada su uhapšena dva posljednja haška optuženika koja su godinama bila u bjekstvu, BIRN je uradio više od 50 tekstova o njihovom izručenju Haškom tribunalu, o tome gdje su se skrivali, optužbama koje im se stavljaju na teret, kao i o žrtvama koje čekaju da pravda bude zadovoljena.Značaj rada za žrtveZnačaj BIRN-a BiH za žrtve rata u prošloj godini pokazuje veliki broj pisama i komentara što smo ih dobili na naše tekstove, od kojih je jedan napisala i Saja Ćorić, bivša zatočenica u logoru Vojno kod Mostara.“Ponovno čestitke BIRN-u, na vašoj stranici sve možemo naći, posebno ono što interesuje žrtve minulog rata. Vi ste isto tako važni u ovom medijskom bosanskom miljeu kao i ustanove pravde, Tužilaštvo i Sud BiH”, kazala je Ćorić.Murat Tahirović, predsjednik Udruženja logoraša u BiH, rekao je da je za njega BIRN “sinonim izvještavanja sa suđenja za ratne zločine, što je za bivše logoraše neprocjenjivo”.“Mi logoraši stalno pratimo ta suđenja i svakoga od nas zanima područje na kojem smo bili zatvoreni. Međutim, naravno da nemamo kapacitete koje vi imate i zato nama zaista jako mnogo znači što na jednom mjestu možemo dobiti sve informacije koje nam trebaju, i te informacije su uvijek izuzetno objektivne”, kazao je Tahirović.Osim izvještaja sa suđenja, u posljednjih 12 mjeseci BIRN BiH je objavio nekoliko intervjua s najznačajnijim akterima u pravosudnom sistemu BiH – Barišom Čolakom, ministrom pravde BiH, Miloradom Novkovićem, predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, Ivicom Divkovićem, direktorom Centra za istraživanje ratnih zločina u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Tihomirom Lukesom, sudijom Suda BiH, te s tužiocem Tužilaštva BiH Munibom Halilovićem i s glavnim federalnim tužiocem Zdravkom Kneževićem.Osim ovih, veliku pažnju su izazvali i intervjui sa Sergeom Brammertzom, glavnim tužiocem MKSJ-a, Faustom Pocarom, bivšim predsjednikom MKSJ-a, registrarom MKSJ-a Joh