Karadžić: Rušenje džamija i katoličkih crkava
This post is also available in: English
Riedlmayer je, svjedočeći pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), rekao da u dijelu BiH koji je bio pod kontrolom Srba nakon rata “nije vidio nijednu cijelu džamiju, ni katoličku crkvu”.
Prema Riedlmayerovom iskazu, 226 od 239 džamija koje je obišao u 23 opštine u BiH, odnosno 95 odsto, bilo je uništeno ili teško oštećeno. Pored toga, 74 odsto katoličkih crkava je potpuno ili djelimično srušeno. Ekspert Tužilaštva je precizirao da se to desilo “na teritorijama koje su zauzele snage bosanskih Srba”.
Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS), na teret se stavlja genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u sedam opština u BiH, te progon nesrpskog stanovništva širom BiH u periodu između 1992. i 1995. godine. Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te za uzimanje vojnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.
Svoju ekspertizu Riedlmayer je potkrijepio fotografijama džamija i crkava prije i poslije rata, koje su prikazane u sudnici. Rekao je i da su posebno na meti bile najstarije džamije, poput onih u Foči i kod Zvornika.
Prema iskazu eksperta Tužilaštva, mjesta na kojima su se nalazile džamije vlasti bosanskih Srba po rušenju su pretvorile “u parkirališta, buvlje pijace i đubrišta”.
U unakrsnom ispitivanju, Karadžić, koji se brani sam, sugerisao je da rušenje džamija i katoličkih crkava nije bilo naređeno od vlasti bosanskih Srba, niti da je bilo planirano.
Riedlmayer je ponovio da su vjerski objekti bili srušeni na teritorijama koje su kontrolisali Srbi, dodavši da su vlasti davale mašine za raščišćavanje terena poslije rušenja.
Karadžić je tvrdio da su bošnjačke snage “zloupotrebljavale džamije” u vojne svrhe – da su otvarale vatru sa minareta, a u džamijama držale eksploziv. Riedlmayer je odgovorio da za to nije pronašao dokaze na terenu.
Optuženi je pitao eksperta da li zna za njegove naredbe da se spriječe i kazne napadi na vjerske objekte, na šta je Riedlmayer odgovorio da ne zna za takvo naređenje.
“Pitam se koliko su vaša naređenja bila efikasna”, kazao je Riedlmayer. “Pitam se i ja”, odgovorio je Karadžić.
Karadžić je osporavao i vjerodostojnost eksperta Haškog tužilaštva, rekavši da on “postavlja osnovu za osudu Srba” i da je “antisrpski pristrasan”. Riedlmayer je to negirao, tvrdeći da ga njegovi politički stavovi iz prošlosti, koje je Karadžić citirao – poput zalaganja za ukidanje embarga na isporuku oružja Bošnjacima tokom rata – ne spriječavaju da nepristrasno svjedoči.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno 10. januara 2012. godine, kako je rekao predsjedavajući sudija O-Gon Kwon, nakon okončanja zimske pauze suđenja.
R.M.