This post is also available in: English
Karadžić je u podnesku 22. novembra ove godine zatražio od Vijeća Haškog tribunala da se iz njegove optužnice odstrane četiri incidenta granatiranja i šest incidenata u kojima je optužen za snajpersko djelovanje na civile u glavnom gradu BiH između 1992. i 1995. godine, a koji su već izuzeti iz optužnice protiv Ratka Mladića.
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske je istakao da, s obzirom da Haško tužilaštvo smatra kako može dokazati Mladićevu odgovornost za zločine u Sarajevu bez ovih incidenata, to bi trebalo da vrijedi i u postupku protiv njega, čemu se Tužilaštvo pri Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) usprotivilo.
“Različite stvari se moraju cijeniti u predmetima protiv Karadžića i Mladića. Predlažući kako da se vodi Mladićev slučaj, Tužilaštvo je cijenilo neke faktore poput prirode zločine, navodnog Mladićevog učešća u njima, interesa žrtava, moguće dužine suđenja, mandata Tribunala, kao i mogućnost slabog zdravstvenog stanja Mladića, a ove okolnosti su znatno različite u odnosu na Karadžića”, navodi se u podnesku Haškog tužilaštva.
Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine. Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine, a trenutno je u toku izvođenje dokaza Haškog tužilaštva u odnosu na genocid u Srebrenici.
Haški tribunal usvojio je 5. decembra ove godine prijedlog Tužilaštva da se protiv Ratka Mladića, bivšeg načelnika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), koji očekuje početak suđenja, izvođenje dokaza ograniči na 106 zločina, umjesto 196, koliko ih je bilo u trećoj izmijenjenoj optužnici.
Vijeće MKSJ-a će odluku o Karadžićevom zahtjevu donijeti naknadno.
