Karajić: Osuđen na 18 godina zatvora

Karajić, nekadašnji pripadnik 506. brigade, a potom i komandir voda Vojne policije 505. brigade Petog korpusa Armije BiH (ABiH), proglašen je krivim za ubistva, zlostavljanje i protuzakonito zatvaranje civila i pripadnika Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB).

“Apelaciono vijeće nije našlo spornom identifikaciju optuženog kao počinitelja zločina. Svjedoci Tužilaštva BiH su ga prepoznali kao Sulju ‘Hodžu’ koji je imao fiksator na ruci i gumenu palicu kojom je tukao. Prepoznali su ga u sudnici, a neki su mu se direktno i obratili”, rekao je Dragomir Vukoje, predsjedavajući Apelacionog vijeća.

Karajić je za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika osuđen na 14, a zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na 12 godina zatvora, ali mu je Apelaciono vijeće Državnog suda izreklo jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora.

Prvostepenom presudom, u aprilu prošle godine, Karajić je također oglašen krivim za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima s područja Bihaća i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 18 godina. Ova presuda je ukinuta u aprilu ove godine, nakon što su uvažene žalbe Tužilaštva BiH i Odbrane, te je naloženo ponovno održavanje suđenja pred Apelacionim vijećem.

Apelaciono vijeće je Karajića proglasilo krivim za devet od ukupno deset tačaka optužnice – između ostalog, za ubistva Amira Karajića zvanog Kolač i Muje Pehlića 1994. godine, kao i za “neosnovana privođenja i zlostavljanja civila i pripadnika NOAPZB-a” u prostorijama osnovne škole u Todorovskoj Slapnici, gdje su neki ubijeni.

Karajić je pravosnažno oslobođen krivice da je u decembru 1994. godine u selu Trnovi pripadniku NOAPZB-a ručnom žagom sjekao glavu, te ju je stavio na štap, koji je potom zabio u zemlju.

Predsjedavajući Apelacionog vijeća, obrazlažući presudu, kazao je da je Sud od otežavajućih okolnosti cijenio težinu zločina koje je počinio Karajić, brojnost žrtava i “posebnu okrutnost koju je iskazao”.

“Od olakšavajućih okolnosti Sud posebno izdvaja činjenicu da je Karajić priznao određene tačke optužnice, da je otac maloljetne djece i da je ranjavan tokom rata. Nekoliko svjedoka je govorilo o hrabrosti optuženog, što Vijeće ne dovodi u pitanje. Karajić je imao hrabrosti ali mu je manjkalo samilosti prema žrtvama”, kazao je Vukoje.

U kaznu zatvora Karajiću je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 17. oktobra 2007. godine, a Apelaciono vijeća ga je oslobodilo plaćanja naknade troškova.

Oštećeni sa eventualnim imovinskopravnim zahtjevima upućeni su na parnicu.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.