Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Husnija Šabić, nekadašnji referent vojne bezbjednosti u 503. brigadi Petog korpusa Armije BiH (ABiH), svjedočeći u korist Adila Ružnića ispričao je da optuženi nije dolazio u servis “Rad” u Cazinu, gdje su bili ratni zarobljenici.

“Znao sam Adila Ružnića i on nije dolazio u Cazin da razgovara s ratnim zarobljenicima. Ružnić uopće nije dolazio u Cazin”, dodao je Šabić.

Uz Ružnića, Tužilaštvo BiH tereti Mehuru Selimovića i Emira Mustafića za zločine počinjene u Bosanskoj krajini. Prema optužnici, Ružnić, Selimović i Mustafić su od 1994. do 1996. pomagali zatvaranje pripadnika vojske i policije Republike Srpske (RS), te civila, u zatočeničke centre u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu.

Kako se navodi u optužnici, prilikom ispitivanja optuženi su zarobljenike fizički maltretirali. U optužnici stoji da je Ružnić bio pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti, da je Selimović bio referent za kontraobavještajne poslove i zamjenik načelnika Odjeljenja vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH, a Mustafić vojni policajac.

Šabić je tokom svjedočenja kazao da su ratni zarobljenici iz Bihaća prebačeni u Cazin zbog blizine borbenih dejstava, te da on kao referent bezbjednosti 503. brigade nije ispitivao zarobljenike, jer je “pretpostavljao da su oni ranije bili ispitani u Bihaću”.

“Nakon akcije ‘Sana’, pripadnici 503. brigade imali su ratne zarobljenike i ja sam obavljao razgovor s njima. Zarobljenici su odgovarali na pitanja o tome kojoj su jedinici pripadali, na kojem je području djelovala ta jedinica i da li imaju saznanja o zarobljenicima ili masovnim grobnicama”, objasnio je Šabić.

Na osnovu informacija koje su dali dvojica zarobljenika, istakao je svjedok, pronađena je masovna grobnica u mjestu Lukavice u Sanskom Mostu, iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 15 ljudi.

Šabić je naglasio da tokom ispitivanja nije bilo nikakvog maltretiranja zarobljenika te da su oni dobrovoljno davali izjave.

Na ovom ročištu, Državno tužilaštvo je unakrsno ispitalo prvooptuženog Mehuru Selimovića, koji je u svoju korist svjedočio 14. septembra i drugooptuženog Ružnića, koji je svjedočio 28. septembra ove godine.

Odgovarajući na pitanja Optužbe, Selimović je kazao da je cilj ispitivanja ratnih zarobljenika bilo otkrivanje ratnih zločina.

Selimović i Ružnić su naglasili da Služba vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH nije imala “nikakvu ulogu” u vezi sa smještajem i obezbjeđenjem ratnih zarobljenika.
 
Nastavak suđenja zakazan je za 19. oktobar ove godine, kada je planirano saslušanje četiri svjedoka Odbrane Adila Ružnića.

A.S.
Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi