Karadžić: Ideologija zatvaranja

Isak Gaši, nekadašnji pripadnik Izvršnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Brčko, kazao je da je u maju 1992. uhapšen i zatvoren u zgradu firme “Elektro Brčko”, a potom i logor Luke, gdje je ostao do 7. juna iste godine.

“Za desetak dana, koliko sam bio u Luci, vidio sam oko 200 ljudi, bijednika kao i ja sam. Njih 95 posto su bili muslimani, uz par Hrvata. Valjda se to uklapalo u ideologiju tada. Uspjeli su da nas izbace, ne vjerujem da je u Brčkom od 1992. do 1994. godine ostalo više od pet posto ljudi muslimanske nacije”, kazao je Gaši.

Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) i Srpske demokratske stranke (SDS), pred Haškim tribunalom sudi se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, kao i progon nesrpskog stanovništva na području 20 općina u BiH, među kojima je i Brčko.

Gaši je tokom svjedočenja rekao da je, dok je bio u zatočeništvu u logoru Luke, bio vođen na prinudni rad, te da je vidio kako su zarobljenici maltretirani.

“Sjećam se, jednom prilikom je uletio Goran Jelisić u hangar gdje smo bili i imao je u ruci pištolj i prigušivač. Počeo je da maše i psuje balijsku mater. Rekao je da je ubio 98 i da će ubiti još 98 balija. Onda ga je jedan stražar uhvatio ispod ruke, razgovarao s njim i tako ga smirio. Okrenuli su se i otišli, a usput je šutnuo dva-tri zatvorenika nogom”, rekao je Gaši.

Jelisića, nekadašnjeg stražara u logoru Luke, Haški tribunal je 2001. osudio na 40 godina zatvora zbog učešća u premlaćivanju i ubistvima zatvorenika.

Prema Gašiju, jedne prilike je izveden iz logora Luke, te je primoran da baca “leševe Bošnjaka u rijeku”.

“Tri smo bacili u vodu, a druga tri sam mogao da vidim jer sam ih zagledao bolje. Mislim da su svi dobili metak u leđa ili u glavu”, rekao je Gaši, čije ispitivanje će biti nastavljeno na narednom ročištu.

Na ovom ročištu je završeno ispitivanje Christiana Nielsena, vještaka Haškog tužilaštva koji je pet dana govorio o radu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Nielsen je kazao da Bošnjacima i Hrvatima koji su radili u policiji pod kontrolom srpskih snaga tokom 1992. godine nije dozvoljeno da nastave s radom.  

Optuženi Karadžić nije se složio s vještakom Nielsenom, kazavši da je MUP RS-a “samo davao usmene preporuke da se nesrbi privremeno udalje radi sopstvene bezbjednosti”.

“Ne slažem se s tim. Kao primjer naveo bih da je bilo općina u kojima muslimanima i Hrvatima nije dozvoljeno da daju svečanu izjavu lojalnosti srpskom MUP-u, čak i u onim rijetkim slučajevima kada su željeli da to urade”, rekao je Nielsen.  

Na pitanje optuženog Karadžića, da li je ikada vidio “pisani otkaz iz MUP-a RS-a na etničkoj osnovi”, Nielsen je odgovorio da nije, ali je dodao da je bilo “raznih načina da se Hrvatima i muslimanima dâ do znanja da nisu dobrodošli kao radnici u MUP-u RS-a”.

Nastavak suđenja zakazan je za petak, 15. jula 2011.