This post is also available in: English
Optuženi Karadžić, kojem se na teret stavljaju genocid i zločini protiv čovječnosti, u Haškom tribunalu je rekao da Treanor prilikom donošenja zaključaka nije puno toga uzeo u obzir, tako da nije tačna njegova konstatacija da su potezi i direktive Srpske demokratske stranke (SDS) doveli do rata u BiH.
“Odgovornost za rat snosi hrvatsko i bošnjačko političko rukovodstvo koje je prvo započelo naoružavanje”, kazao je Karadžić, dodavši da su u prvoj polovini 1991. godine predsjednici Slovenije, Republike Hrvatske, te BiH, potpisali zajednički sporazum protiv Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Treanor je negirao ovakve navode optuženog Karadžića, rekavši da su to “proizvoljni zaključci, koji se ne temelje ni na jednom dokazu”.
Vještak Treanor je za potrebe suđenja Karadžiću sačinio tri izvještaja o bosanskosrpskom rukovodstvu u periodu od zakazivanja prvih višestranačkih izbora 1990. godine do završetka rata u BiH, krajem 1995. godine.
Jedan od tih izvještaja se posebno bavi Karadžićevom ulogom, prvo kao liderom SDS-a, a zatim i kao predsjednikom RS-a i vrhovnim zapovjednikom Vojske Republike Srpske (VRS).
“Kao predsjednik RS-a, Karadžić je bio glavnokomandujući VRS-a i u tom svojstvu se veoma aktivno koristio svojim ovlašćenjima. Predstavljao je jakog partijskog vođu, čovjeka kojem niko ništa ne može”, objasnio je Treanor.
Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku SDS-a i Republike Srpske (RS), pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) sudi se za genocid, kršenje zakona i običaja ratovanja i zločine protiv čovječnosti počinjene u BiH.
U optužnici se navodi da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio da se bosanski muslimani i Hrvati trajno uklone s područja 20 opština u BiH.
Tokom ispitivanja Treanora, Karadžić je nastavio sa prezentovanjem svojih razgovora na početku rata u BiH koji, kako tvrdi, pokazuju pozitivan odnos prema drugim nacionalnim zajednicama u BiH, te radovanje zajedničkom suživotu.
“Osnovni stav SDS-a je bila želja da BiH ostane u Jugoslaviji. Nismo mi ti koji smo hteli novu državu. I nismo imali nikakvih problema sa muslimanima. Nikad! Mi smo sa njima mogli da živimo i besmisleno je da sam ja prema tom narodu imao bilo kakvu netrpeljivost”, objasnio je Karadžić.
Nastavak suđenja zakazan je za 9. juni ove godine.
D.E.
