Članak

Karadžić: Jedan bokser u ringu

3. Juna 2011.00:00
U nastavku unakrsnog ispitivanja, Radovan Karadžić prigovorio je vještaku Haškog tužilaštva da je u svom izvještaju predstavio samo djelimičnu sliku događanja u BiH uoči i tokom rata i da je ta slika „iskrivljena“ na srpsku štetu.

This post is also available in: English

“Pozicija Odbrane je da ste izostavili drugog boksera u ringu, i oni koji posmatraju vide samo jednog boksera koji mlatara i nije im jasno šta on to radi, jer je drugi bokser nevidljiv”, rekao je Karadžić komentarišući izvještaj vještaka Patricka Treanora.

U analizi politike Srpske demokratske stranke (SDS) i djelovanja optuženog, vještak je naveo da je srpska politika bila za ostanak Srba u jednoj državi – prvobitno u Jugoslaviji, a potom u Srpskoj Republici BiH. Optuženog je okarakterisao kao “aktivnog vođu” u stranci i napomenuo da je kao predsjednik, po zakonu, bio glavni komandant vojske.

Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, u Haškom tribunalu se sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja od 1992. do 1995. godine.

Optuženi je Treanora pitao zbog čega u izvještaju nije naveo izjavu Alije Izetbegovića, tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Republike BiH (RBiH), datu na Skupštini u februaru 1991. godine a u kojoj je navedeno da će “žrtvovati mir za suverenu Bosnu, ali da suverenost neće žrtvovati ni za šta”.

“Da, mogla je biti uvrštena, ali mislim da sam spomenuo njegovu kasniju opasku, iz marta 1991. godine”, rekao je vještak, potvrdivši da je Izetbegović u Splitu izjavio da će deklaracija o suverenosti BiH biti usvojena sa ili bez srpskih poslanika.

Nastojeći da pokaže da je referendumska odluka o nezavisnosti BiH bila nezakonita, Karadžić je vještaku citirao odredbe ustava i zakona nekadašnjih RBiH i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) o tome kako se “granica SFRJ ne može mijenjati bez saglasnosti svih republika i pokrajina”, kao i da je izjašnjenje stanovnika BiH na referendumu moralo “da dobije podršku dvije trećine poslanika”.
 
Treanor je potvrđivao da je optuženi tačno citirao ustavne odredbe, ali se uglavnom suzdržavao od komentara, navodeći da nije pravnik ni stručnjak za ustavna pitanja.

Sa tvrdnjom optuženog da onima koji su se zalagali za ostanak u Jugoslaviji nije bila potrebna sila, jer su na “svojoj strani imali zakone”, vještak se složio, ali je dodao da je nekadašnja “Jugoslovenska narodna armija (JNA) koristila silu kako ne bi koristili silu oni koji nisu željeli ostati u Jugoslaviji”.

Vještak je naveo da je Karadžić uoči plebiscita srpskog naroda u novembru 1991. godine pozivao zvaničnike SDS-a na lokalnom nivou da se riješe direktora koji nisu bili sasvim podobni, odnosno da budu postavljeni pouzdani ljudi.

Na to je optuženi pitao Treanora da li smatra da li je podjelom Jugoslavije bila postavljena scena za sukob ili su očuvanja opštinskih granica bila daleko važnija. Vještak se složio da je podjela Jugoslavije pripremila scenu za sukob.
    
Nastavak unakrsnog ispitivanja je u petak, 3. juna 2011.

M.T.

This post is also available in: English