This post is also available in:
Sud u Beču odredio je pritvor Jovanu Divjaku, umirovljenom generalu Armije BiH (ABiH), potvrdio je za BIRN – Justice Report Haris Hrle, ambasador BiH u Austriji.
“Pritvor može trajati 14 ili 15 dana. Ja sam se dva puta susreo sa Divjakom tokom dana i on je dobro, smiren je, raspoložen… Svi dokumenti koji su poslani iz BiH stigli su i predati su sudu u Beču”, kazao je Hrle.
U međuvremenu je Tužilaštvo BiH uputilo pravosuđu BiH zahtjev za izručenje Divjaka, zbog istrage koja se vodi u vezi s događajima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Zahtjev za izručenje Tužilaštvo BiH temelji na činjenicama da je donesena naredba za provođenje istrage protiv više osumnjičenih lica, da su ratni zločini koji su se desili u BiH, državi čije državljanstvo imaju osumnjičeni, u nadležnosti pravosuđa BiH.
“Milorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH, razgovarao je s Harisom Hrlom, ambasadorom BiH u Austriji, te se interesovao za detalje u vezi s hapšenjem Divjaka. Tužilaštvo BiH pažljivo prati sva dešavanja koja se odnose na ovaj događaj, s obzirom da se radi o predmetu koji je u radu u ovoj instituciji”, navedeno je u saopćenju Tužilaštva BiH.
Jovan Divjak je uhapšen 3. marta na austrijskom aerodromu po Interpolovoj potjernici koju je Republika Srbija raspisala zbog optužbe da je učestvovao u događajima u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine, kada se kolona Jugoslovenske narodne armije (JNA) povlačila iz grada, a kada je stradalo nekoliko osoba.
Za događaje u Dobrovoljačkoj ulici, Tužilaštvo Srbije vodi istragu i osumnjičeno je nekoliko državljana BiH, među kojima je, prema dostupnim informacijama, i Divjak.
Zbog događaja u Dobrovoljačkoj ulici, bio je prošle godine uhapšen i Ejup Ganić, bivši ratni član Predsjedništva BiH, na aerodromu u Londonu. Međutim, nakon nekoliko održanih ročišta, britanski sud je odbio zahtjev Srbije za njegovo izručenje, obrazloživši da se radi o zloupotrebi procesa i procedurama koje se koriste u “političke svrhe”.
Ganić je uhapšen na osnovu takozvane difuzne potjernice, a na osnovu čega je uhapšen Divjak, još uvijek se ne može tačno utvrditi.
“General Divjak nije uhapšen po crvenoj Interpolovoj potjernici. U evidencijama koje postoje u Ministarstvu sigurnosti BiH, odnosno Interpolu, ne postoji evidentirana potjernica na ime generala Divjaka”, kazao je Srđan Arnaut iz Ministarstva pravde BiH.
Arnaut dodaje da postoji mogućnost da je riječ o difuznoj potjernici, pojasnivši da su to “bilateralne potjernice gdje jedna država pošalje zahtjev drugoj državi, u ovom slučaju Republika Srbija Austriji”.
“Za takvu vrstu potjernica, difuzne, BiH ne može znati. U tom slučaju postupak i odlučivanje po takvoj potjernici je regulisano bilateralnim ugovorom između dvije zemlje, Srbije i Austrije”, kazao je Arnaut.
BiH je dostavila austrijskom pravosuđu dokumente kao što je nalaz Haškog tribunala i presuda iz Londona, koji se odnose na slučaj “Dobrovoljačka”.
Prema presudi suda u Londonu, kako kaže Arnaut, JNA je bila legitimna meta 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici i oni koji se nalaze na listi kao optuženi nisu napravili nikakav zločin.
U vezi s hapšenjem Divjaka, javnosti su se obratili Željko Komšić i Bakir Izetbegović, članovi Predsjedništva BiH.
Obojica su rekli da će Divjaku biti osigurana svaka vrsta pomoći, a Komšić je naglasio da se čuo s njim nakon hapšenja.
“On je smiren i dobro je. Traži i očekuje da se cijela stvar svede u pravne okvire i da se ne daje politički okvir cijelom slučaju. Moram da kažem da ovaj slučaj definitivno ima dimenzije političkog slučaja. U igri su organi vlasti iz Srbije, BiH ali i iz Austrije”, naveo je Komšić.
