Članak

Ignorisanje obaveza iz Strategije

2. Marta 2011.00:00
Ocjena “osjetljivosti” predmeta ratnih zločina u Sudu BiH nije završena ni poslije dvije godine od usvajanja Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Ukoliko se ovaj proces uskoro ne završi, mogao bi uticati na brzinu i efikasnost procesuiranja ratnih zločina.

This post is also available in: English

Strategijom, koja je usvojena u decembru 2008. godine, bilo je predviđeno da sva tužilaštva dostave Sudu BiH izvještaje o predmetima ratnih zločina u roku od 15 dana radi ocjene njihove osjetljivosti, ali je do sada to učinilo samo osam od 17 tužilaštava u BiH.

Tužilaštvo BiH nije dostavilo Sudu BiH izvještaje o predmetima, te o sprovođenju ove mjere iz Strategije ne žele javno govoriti.

Kod nekih tužilaca, kao i članova Nadzornog odbora za praćenje provođenja Strategije, postoje dileme da li ove podatke uopšte treba dostaviti Sudu BiH i još uvijek nisu zauzeli zajednički stav da li će to uraditi ili ne.

Kada je u pitanju ocjena predmeta koju radi Tužilaštvo BiH – a riječ je o takozvanoj drugoj grupi, to jest predmetima koji su u rad primljeni prije 2003. godine – bilo je dosta primjedbi da ide sporo i ometa kantonalna i okružna tužilaštva u radu. Međutim, naši sagovornici tvrde da se situacija u posljednje vrijeme promijenila i postupak ide dosta brže.

Prema Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, u svim tužilaštvima u BiH bilo je blizu 1.220 predmeta iz takozvane druge grupe.

Još desetak predmeta

U Tužilaštvu BiH kažu da su timovi za ratne zločine pregledali 384 predmeta, od kojih su 134 zadržana kao “vrlo osjetljiva”, dok ih je 250 vraćeno entitetskim tužilaštvima. U Tužilaštvu BiH tvrde da im je za ocjenu ostalo još svega 10 do 20 predmeta.

Ocjena predmeta se vrši na način da se odluči hoće li se određeni predmet procesuirati u Sudu BiH ili u nekom od kantonalnih i okružnih sudova ili u Sudu Brčko Distrikta. Prilikom ocjene predmeta uzima se u obzir njegova složenost, te interes žrtava i svjedoka.

Strategijom za rad na predmetima ratnih zločina definirano je da se pred Sudom BiH procesuiraju masovna ubistva, višestruka silovanja, teži oblici mučenja i nezakonitog zatvaranja, te počinioci koji su imali komandni položaj, kao i oni koji su učestvovali u planiranju.

Sud BiH može procesuirati i manje složene predmete ukoliko postoje izuzetne okolnosti, kao što su sadašnja pozicija počinioca ili potreba za osiguranjem zaštite svjedoka.

“Puno faktora utiče na to da li je predmet osjetljiv ili vrlo osjetljiv. Ne mora biti masovni zločin, dovoljno je da predmet ima puno zaštićenih svjedoka ili da je kazneno djelo izvršeno na specifičan način pa da se procesuira u Sudu odnosno Tužiteljstvu BiH”, objašnjava Boris Grubešić, potparol Tužilaštva BiH.

Usvajanjem Državne strategije definirano je da sudska vijeća Suda BiH donose odluku hoće li jedan predmet biti procesuiran u kantonalnom ili okružnom sudu ili Sudu Brčko Distrikta.

Kako bi Sud BiH dobio uvid u broj i stepen složenosti ovih predmeta, radi eventualnog preuzimanja po službenoj dužnosti, sva tužilaštva su bila dužna dostaviti izvještaje o predmetima i to u roku od 15 dana nakon usvajanja Strategije za procesuiranje ratnih zločina u decembru 2008. godine.

Od 10 kantonalnih tužilaštava, izvještaje o predmetima dostavila su tužilaštva u Zenici, Goraždu, Širokom Brijegu i Travniku, a od pet okružnih to su učinila tužilaštva u Doboju, Trebinju i Istočnom Sarajevu, kao i Tužilaštvo Brčko Distrikta.

“Neka tužilaštva dostavila su nepotpune podatke, a neka nisu ispunila svoju obavezu iz Strategije, te nisu ništa dostavila”, kazala je Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH.

Prepreke za ocjenu osjetljivosti

U Sudu BiH napominju da se u izvještajima koji su do sada dostavljeni za ocjenu osjetljivosti predmeta, zanemaruju podaci da li su odobrene zaštitne mjere za svjedoke, a što značajno utiče na ocjenu predmeta.

“Važnost jednoobraznog pristupa ocjeni predmeta je višestruka. Ona omogućava pravilno korištenje resursa Suda BiH, koji je tehnički najnapredniji sud u zemlji u smislu provođenja mjera zaštite svjedoka, sigurnosti, veličine sudnica, itd., te objektivan mehanizam raspodjele predmeta na više nivoa pravosuđa”, kaže Kreso.

U Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, koje nije dostavilo podatke, kažu da čekaju stav glavnih tužilaca i Nadzornog odbora za praćenje provođenja Strategije. Također navode da je predsjednica Suda BiH u junu 2010. godine od svih kantonalnih i okružnih tužilaštava zatražila dostavljanje izvještaja o predmetima ratnih zločina.

“Članovi Nadzornog odbora i glavni tužioci u BiH su na sastanku održanom 7. i 8. juna 2010. godine zaključili da će naknadno zauzeti zajednički stav u vezi sa realizacijom zahtjeva Suda BiH, što, međutim, još nije učinjeno”, navela je Jasmina Omićević, portparolka Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.

U Tužilaštvu BiH ne žele javno govoriti o provođenju ove mjere iz Strategije, a Grubešić objašnjava da je riječ o operativnim i povjerljivim podacima koji ne mogu biti dostupni javnosti.

U vezi sa nedostavljanjem izvještaja o predmetima ratnih zločina Sudu BiH, Branko Mitrović, tužilac Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci, kaže da je još davno Tužilaštvo BiH popisalo sve predmete.

“Nama je vraćen neznatan broj predmeta. Inače, nismo zadovoljni dinamikom vraćanja nakon usvajanja Strategije. Imamo predmete gdje završimo istragu 80 ili 90 procenata i očekujemo da nam se vrati, a predmet ostaje gore”, kaže Mitrović.

Mitrović kaže da ne zna je li to do Tužilaštva BiH, ili možda sudska vijeća imaju različite kriterijume.

“Kada je u pitanju komandna odgovornost, kapaciteti Suda i Tužilaštva BiH su mnogo bolji, ali mi se apsolutno možemo uhvatiti u koštac sa svim drugim stvarima. Mislim da ne treba nikoga kritikovati, nego treba da svi zajedno napravimo tu neku prohodnost”, dodaje Mitrović.

U vezi sa ocjenom predmeta koju radi Tužilaštvo BiH, a riječ je o takozvanoj drugoj grupi, to jest predmetima koji su u rad primljeni prije 2003. godine, Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, kaže da je postignut određeni napredak i da sada ide puno brže.

“Predmeti se ne zadržavaju dugo kad dođu u Tužilaštvo BiH”, kaže Novković.

Sličnog mišljenja je i tužilac Jasmin Mesić iz Kantonalnog tužilaštva u Bihaću, koji takođe smatra da ovaj postupak sada ide mnogo brže.

“U radu imamo 57 predmeta protiv 168 lica. Dvanaest predmeta je bilo na ocjeni, a ostalo je još šest. Taj proces je krenuo nabolje i ide znatno brže”, kaže Mesić.

Međutim, kada su u pitanju kašnjenja u vezi sa dostavljanjem izvještaja o predmetima, a što je obaveza iz Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, predsjednica Suda BiH kaže da je to teško opravdati i svakako može uticati na dinamiku rada na predmetima ako se ne izvrši kompletiranje podataka.

“Trenutno i Sud i Tužilaštvo imaju veliki broj predmeta i nemaju zastoja u radu neposredno uzrokovanih tim zakašnjenjem. To, međutim, ne znači da je provođenje strateške mjere koja se odnosi na ocjenjivanje predmeta i od strane Suda imalo manje važan zadatak, te da ga ne treba obaviti u što skorijem roku”, kaže Kreso, ističići da Sudu BiH neće biti potreban naročito dug period za pregled predmeta kada podaci budu kompletirani.


Marija Taušan je novinarka BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.

This post is also available in: English