Karadžić: Zločini paravojnih formacija

Tihomir Glavaš, bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba te općine, rekao je da je u proljeće 1992. godine došao u sukob s različitim “paravojnim grupama i formacijama” koje su činile zločine nad bošnjačkim stanovništvom općina Hadžići i Ilidža.

“Paravojske su dolazile na mjesta gdje su pritvarani Bošnjaci i tu su ih maltretirale. Kada sam dobio informaciju da će pripadnici ‘Belih orlova’ maltretirati ljude u garaži pokraj Opštine Hadžići, poveo sam svoje policajce i tamo se sukobio s njima. Oni su rekli da će ljude izvesti i maltretirati, što sam ja odbio, i čak je došlo do povlačenja oružja između nas, dok se oni nisu prepali i povukli”, prisjetio se Glavaš, koji je davao iskaz i 14. i 15. februara ove godine.  

Svjedok je dodao da paravojne formacije nikada nisu bile pretpočinjene vojsci ili policiji Republike Srpske (RS), te da su se općinske vlasti “protivile ovim grupama”.

Radovan Karadžić se tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, te za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa članovima vojske i policije bosanskih Srba, kao i paravojnih i dobrovoljačkih jedinica, koji je rezultirao zločinima progona, istrebljivanja i ubistava na području BiH.

U optužnici stoji da je Karadžić, nekadašnji predsjednik RS-a i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, učestvovao u zločinima nad bosanskim muslimanima i Hrvatima na području 20 općina u BiH, među kojima su Ilidža i Hadžići.

Odgovarajući na unakrsna pitanja Karadžića, Glavaš je rekao da lokalne općinske vlasti u Hadžićima i Ilidži tokom prve polovice 1992. godine “nisu imale nikakvu podršku” centralne vlasti Republike Srpske, što je dovelo do “stanja haosa”.

“Republička organizacija nije u tom periodu djelovala u Hadžićima. Ne mogu da vjerujem da neko misli da je postojala takva organizacija s vrha do našeg lokalnog nivoa. Ne sporim da je Srpska demokratska stranka (SDS) bila izvanredno dobro organizovana stranka sa infrastrukturom, ali kada je došlo do sukoba, nije bilo niti veze niti organizacije, a lokalni savjeti su prepušteni narodu”, dodao je Glavaš.

Kako se navodi u optužnici, Karadžić je bio jedan od osnivača i predsjednik SDS-a.

Svjedok je dodao da je “stanje straha i haosa” dovelo početkom 1992. godine do zapošljavanja “osoba upitnih moralnih kvaliteta” u policijske strukture općina Hadžići i Ilidža.

“Početkom rata policija je oslabila i imala je loše kriterije prilikom odabira, i tu se uvuklo okorjelih kriminalaca, tako da smo u drugoj polovini 1992. morali da čistimo redove jer inače ne bismo mogli raditi poslove službe. Kasnije, svaki policajac koji je činio bilo kakav zločin bio je odstranjen iz službe”, pojasnio je Glavaš.

Sudsko Vijeće donijelo je odluku da će suđenje Karadžiću biti odgođeno na šest sedmica, u periodu između 21. marta i 5. maja ove godine, da bi optuženi imao dovoljno vremena da se upozna sa obimnim dokaznim materijalom koji mu je Tužilaštvo dostavilo početkom godine.

Naredno ročište zakazano je za četvrtak, 17. februar ove godine, kada je planirano saslušanje dvaju novih svjedoka Haškog tužilaštva.