Ponedjeljak, 5 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Uvažavajući prijedlog Tužilaštva BiH, Državni sud donio je 3. februara 2011. godine rješenje kojim se slučaj Vlatka Jarka, bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), prenosi sudu u Mostaru radi daljnjeg procesuiranja.

Na osnovu Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, manje osjetljivi predmeti ratnih zločina mogu biti prebačeni u nadležnost kantonalnim ili okružnim pravosudnim institucijama.

Vlatko Jarak zvani Doktor, bivši pripadnik Prve brigade “Knez Domagoj” HVO-a, tereti se da je od jula do augusta 1993. godine učestvovao u nasilju, zastrašivanju, zatvaranju i prisilnom preseljenju Bošnjaka s područja Stoca i Blagaja.

U optužnici se navodi da je Jarak s pripadnicima HVO-a 16. juna 1993. godine vezao bodljikavom žicom ruke trojici civila, nakon čega su odvedeni u Koštanu bolnicu u Stocu.

Tužilaštvo mu stavlja na teret i da je učestvovao u izvođenju civila iz njihovih kuća u Blagaju i prebacivanju u Srednjoškolski centar i krug fabrike “TGA” u Stocu, gdje su držani bez hrane i vode. Kako stoji u optužnici, iz tih objekata su izdvojeni muškarci i odvedeni u nepoznatom pravcu, dok su žene i djeca odvezeni u Blagaj.

Krajem januara 2011. Jarak je negirao krivicu za sudjelovanje u ovim zločinima, a optužnicu protiv njega potvrdio je Sud BiH krajem decembra 2010. godine.

A.M.A.
Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje