This post is also available in: English
“Kada smo bili u mogućnosti utvrditi odakle je došla vatra, toj strani smo slali proteste. Ali, teško je bilo da se utvrdi porijeklo vatre… Čini mi se da smo proteste više slali strani bosanskih Srba”, rekao je svjedok, koji je od oktobra 1993. do septembra 1994. godine bio pripadnik UNPROFOR-a u Sarajevu.
Karadžić je svjedoku predočio veći broj dokumenata, među kojima su bili i izvještaji o napadu Armije BiH (ABiH) 18. septembra 1994. godine.
“Tačno je da je tada strana bosanskih muslimana započela napad i to iz naseljenog područja. To je bilo kršenje sporazuma o prekidu vatre. Srbi jesu odgovorili, jer su silom uzeli oružje sa sabirnog punkta u Poljinama. Međutim, NATO nije iz ovih razloga preduzeo akciju”, rekao je svjedok.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.
Optužnica ga tereti za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s ciljem širenja straha među civilnim stanovništvom, tokom koje je ubijeno i ranjeno hiljade civila.
Karadžić je više puta insistirao da mu svjedok ponudi dokaze o tome da su Srbi prvi otvorili vatru, navodeći da je, prema podacima UN-a, od “13 velikih prekršaja, 12 izvela muslimanska vojska”.
Svjedok je rekao da nije riječ samo o ofanzivama, nego da je bilo akcija na čijoj su meti bili civili a za koje je bila odgovorna srpska strana.
Karadžić je kazao da je za sve veće incidente bila odgovorna ABiH i pitao svjedoka da li ima bilo kakav dokaz da su Srbi namjerno gađali civile.
“Snajperisti nisu oklijevali da uzmu za metu civile i osoblje UNPROFOR-a. Imam dokaz da su civili bili redovno ugrožavani i da je vatra dolazila iz sektora pod srpskom kontrolom. Srbi to nikad nisu priznali, isto kao što nije priznala ni muslimanska strana”, rekao je svjedok KDZ-450.
Svjedočenje KDZ-450 više puta je bilo zatvoreno za javnost, uključujući i odgovor na Karadžićevo pitanje zbog čega su ga Srbi doživljavali kao antisrpski raspoloženog i pristrasnog.
Nastavak suđenja zakazan je za utorak, 25. januar, a Tužilaštvo je kao narednog svjedoka najavilo Zaima Kosarića.
