Nedjelja, 1 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sead Bešić, bivši kriminalistički tehničar Centra službi bezbjednosti (CSB) Sarajevo, kao svjedok Tužilaštva na suđenju Radovanu Karadžiću u Haagu ispričao je kako je u periodu između 1992. i 1995. godine radio na istragama incidenata granatiranja i snajperisanja, te da je njegov zadatak bio “priprema skica, dijagrama i fotografisanje lokacija”.

Bešić se prisjetio kako je 5. februara 1994. godine pozvan da fotografiše mjesto eksplozije minobacačke granate koja je pala na pijacu Markale u Sarajevu, te da je tamo zatekao “veliki broj uništenog materijala, tkiva i krvi”.

“Vršilo se čišćenje mjesta eksplozije da bi se utvrdilo odakle je minobacačka mina došla. Balistički vještaci su postavili šipke i oni upravo na osnovu toga određuju smjer iz kojeg je došao projektil. Oni su rekli da se radi o upadnom uglu od 18 stepeni sa sjeveroistoka”, prisjetio se Bešić, koji je iskaz dao uz mjeru zaštite lika.

Radovanu Karadžiću se, kao nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandantu njenih oružanih snaga, pred Haškim tribunalom sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, te kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva u periodu između 1992. i 1995. godine.

Optužnicom mu se stavlja na teret granatiranje sarajevske pijace Markale minobacačkom granatom ispaljenom 5. februara 1994. godine, kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 osoba. Granata je, prema mišljenju Haškog tužilaštva, ispaljena s teritorije pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS), iz pravca sjever-sjeveroistok.

Svjedok Bešić nije mogao precizirati koliko je ljudi ubijeno u februaru 1994. godine na pijaci Markale, ali je dodao da je vidio “veliki broj leševa”.

“Vidio sam leševe na limu. Taj lim se nalazi na krovu na štandovima pijace pa su ga ljudi koristili upravo kao nosila. Bilo je dosta leševa na krovnim konstrukcijama, ljudi su se služili svim i svačim da neke prevezu do bolnice, a neke u mrtvačnicu”, dodao je Bešić.

Svjedok je rekao i da je fotografisao mjesta eksplozije ispred ulaza na pijacu Markale 28. augusta 1995. godine, te da je i tada vidio “veliki broj ubijenih i mnogo tragova krvi”.

U optužnici se navodi da je granata ispaljena 28. augusta 1995. godine s teritorije pod kontrolom VRS-a, pala u blizini pijace Markale i ubila 43 ljudi, dok ih je 75 ranila.

Tokom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić je svjedoka pitao da li je moguće da su tijela ubijenih u incidentima na Markalama ustvari bili “ubijeni vojnici doneseni s frontova”, što je Bešić negirao.

“Tijela sa incidenata na Markalama su svježa tijela koja nemaju zemlje, prljavštine ili smežurnosti, dok su tijela koja dolaze s frontova u jako lošem stanju”, odgovorio je Bešić.

Unakrsno ispitivanje ovog svjedoka nastavit će se u četvrtak, 9. decembra ove godine.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Uoči izricanja presude preminuo jedan od optuženih za zločine u Novoseocima
Izricanje prvostepene presude za zločin počinjen u septembru 1992. u Novoseocima je planirano u ponedjeljak, 2. novembra, a jedan od optuženih u ovom predmetu je preminuo, potvrđeno je iz Državnog suda.
Mladi trebaju gajiti kulturu sjećanja na zločine u logoru “Kamenica”
Prigodnim programom i polaganjem cvijeća na lokalitetu nekadašnjeg logora “Kamenica” kod Drvara danas će se obilježiti 31. godišnjica njegovog zatvaranja, uz poruku da se počinjeni zločini nikada i nikom više ne ponove, kao i da mlađe generacije trebaju gajiti kulturu sjećanja.
Teško je utvrditi jesu li osuđeni za terorizam promijenili svoje ponašanje
Sankcionisana ruska kompanija na ‘ispitivanju tržišta’ u Brodu
Godina zatvora za zločin u Derventi