Mustafa Bisić: Pretrpanost zatvora i dalje problem

“Zatvor na nivou BiH će olakšati situaciju u vezi sa zatvorenicima koji su osuđeni na Sudu BiH. Olakšaće na način da pokažemo Evropi da imamo jedan visoko bezbjedan zatvor sa odgovarajućim evropskim standardima. Ipak, to je zatvor sa otprilike 300 mjesta i neće riješiti problem s kojim se suočavamo u drugim zatvorima”, kaže Mustafa Bisić, pomoćnik ministra pravde BiH, u razgovoru za BIRN – Justice Report.

U BiH su trenutno četiri zatvora zatvorenog tipa, a nalaze se u Zenici, Foči, Banjoj Luci i Bijeljini. Sva četiri zatvora su u nadležnosti entitetskih vlasti – Zenica je u nadležnosti Federacije, a ostali Republike Srpske (RS). Na državnom nivou još uvijek ne postoji zatvor, ali je u izgradnji od 2006. godine, kada je postavljen kamen temeljac.

Državni zatvor je, prema planu, trebao biti završen 2008. godine, ali su rokovi pomjereni i za sada je završena izgradnja ogradnog zida s kulama za nadzor, te vodovod, plinovod, kanalizacija, telefonski priključci i slično.

Kao razlog zašto nije završena izgradnja državnog zatvora u kojem bi bili smješteni osuđenici za najteža krivična djela, Bisić navodi probleme finansijske prirode. Međutim, ti problemi, smatra, riješeni su kada je početkom 2010. godine Evropska razvojna banka odobrila kredit od 20 miliona evra.

“Prema sadašnjem planu, prvi zatvorenici će ući u novoizgrađenu ustanovu u Istočnoj Ilidži u aprilu 2013. godine”, kaže Bisić.

Trenutno najveći problem postojećeg zatvorskog sistema u BiH je pretrpanost ustanova u Federaciji, zbog koje više od 800 osuđenika čeka na izdržavanje kazne.

Bisić pojašnjava da su zavodi u Federaciji u potpunosti iskorišteni i njihova popunjenost je 108 odsto, dok je iskorištenost kapaciteta u RS-u 84 odsto.

Kako bi se u potpunosti iskoristili kapaciteti, Ministarstvo pravde BiH namjerava donijeti nove izmjene u zatvorskom sistemu, po kojima će osuđenik iz jednog entiteta moći služiti kaznu u zavodima drugog entiteta.

“Postojeći zakon već dozvoljava da osuđenik koji je izdržao polovinu kazne zatvora može tražiti premještaj iz jednog entiteta u drugi. Novim zakonskim izmjenama bi se omogućilo da se osuđeno lice može premještati iz jednog zavoda u drugi bez obzira na entitet”, kaže Bisić.

Kao drugu mogućnost za smanjenje pretrpanosti zatvora, BiH je tokom prošle godine uvela i “alternativne krivične sankcije”. Bisić pojašnjava da je riječ o sankcijama za opšte dobro, koje predviđa krivični zakon.

“Alternativna krivična sankcija je kada se zatvorska kazna od godinu dana zamijeni radom za opšte dobro na slobodi”, kaže Bisić.

Bisić također navodi da je još jedna mogućnost za smanjenje pretrpanosti zatvora plaćanje zatvorske kazne čije je trajanje godinu dana.

“Početkom 2010. godine desile su se nove izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je predviđeno da lice koje je kažnjeno zatvorom do godinu dana, u roku od 30 dana može da se izjasni i podnese zahtjev za plaćanje”, objašnjava Bisić.

Osim pretrpanosti zatvora, Federacija BiH se suočava i s problemom nepostojanja psihijatrijske ustanove zatvorenog tipa u kojoj bi bile smještene osobe kojima je izrečena i mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja.

Zbog nedostatka adekvatne ustanove duševni bolesnici su smješteni u improvizovani forenzički odjel Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

Bisić u razgovoru za BIRN – Justice Report ističe da bi i ovaj problem trebao biti riješen do kraja ove godine.

“U sklopu aktivnosti unapređenja zatvorskog sistema u BiH pristupilo se realizaciji projekta adaptacije objekta bivše Psihijatrijske klinike na Sokocu za forenzičke bolesnike. Ovaj zavod za forenziku, za koji su još 2006. odobrena sredstva švicarske vlade, trebao bi, kako se očekuje, biti stavljen u funkciju do kraja ove godine”, kaže Bisić, dodajući da će, prema planu, svi sudovi u BiH slati forenzičke slučajeve u ovu ustanovu.

Prema važećim zakonskim propisima, forenzički zatvorenici mogu biti smješteni u psihijatrijske odjele pri psihijatrijskim centrima koje imaju veći gradovi u BiH, ali tu mogu boraviti najviše godinu dana. Nakon toga bivaju pušteni na slobodu.

Bisić smatra da je upravo iz tog razloga otvaranje Psihijatrijske klinike na Sokocu veliki doprinos sigurnosti jer će u njoj boraviti osobe koje su krivično djelo počinile u stanju neuračunljivosti i kojima je potrebna psihijatrijska njega.

“Otvaranjem Psihijatrijske klinike na Sokocu ispunićemo još jedan dio evropskih normi iz zatvorskog sistema, što je svakako cilj svih nas koji se bavimo zatvorima u BiH”, zaključuje Bisić.

Dragana Erjavec je novinarka Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ovo sedmično online izdanje.