Karadžić: Greške u organizovanju Srpske Republike

Momčilo Mandić je šestog dana odgovaranja na pitanja optuženog Radovana Karadžića rekao da je do samovlasti i hapšenja ljudi koji nisu aktivno učestvovali u borbama dolazilo sve do ukidanja srpskih autonomnih oblasti (SAO) na području općina u BiH.

“Po mom ličnom stajalištu, SAO-i su bile greške u organizovanju Srpske Republike jer tada smo napravili male državice gdje je zaokružen svaki vid vlasti – izvršni, zakonodavni i sudski. Naravno, desno orijentisani kadrovi su donosili neprikladne odluke i stavove, pogotovo na početku rata, a čini mi se da nam se to, na neki način, obilo o glavu”, dodao je Mandić, koji je sa svjedočenjem počeo 30. juna ove godine.

Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS), za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa pripadnicima političkog i vojnog rukovodstva bosanskih Srba, s ciljem protjerivanja Bošnjaka i Hrvata, te za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

U optužnici se navodi da su, počevši od marta 1992. godine, Bošnjaci i Hrvati u općinama pod srpskom kontrolom bili izloženi restriktivnim i diskriminatorskim mjerama, hapšenjima bez naloga, šikaniranju, mučenju, silovanjima, ubijanju, razaranju kuća, spomenika kulture i sakralnih objekata.

Tokom ispitivanja Karadžić je svjedoku prezentirao naredbu iz jula 1992. godine kojom optuženi nalaže Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) da vrši istrage o ratnim zločinima koje su počinili pripadnici “paravojske i kriminalci”.

“Policija je vršila istrage na području cijele Republike i nakon krivičnog postupka, davali su nadležnom tužilaštvu na procesuiranje pojedina krivična djela. Ovdje se radi o istragama vezanim za paravojne formacije, koje su naoružane i došle da ratuju u BiH, a umjesto da idu u borbe, oni su pljačkali narod”, kazao je svjedok.

Mandić je rekao i da je Ministarstvo pravde RS-a, pod njegovim rukovodstvom, u novembru 1992. godine predložilo Vladi RS-a da se problemi ratnih zločina privremeno prebace s vojnog na civilno pravosuđe, s obzirom da vojno pravosuđe “nije bilo organizovano i efikasno”.  

“Da se poslušao moj prijedlog, bilo bi puno manje zločina i krivičnih djela, i sada bi mogli prezentovati ovom časnom Sudu i krivične sankcije i ljude koji su procesuirani”, dodao je on.

Karadžić se usprotivio riječima Mandića i kazao da je srpsko vojno pravosuđe izreklo nekoliko stotina godina kazni Srbima koji su krivi za zločine nad Bošnjacima i Hrvatima, dok takvih presuda nije bilo na drugoj strani.

“Ne sumnjam da postoje presude, ali ja govorim o samokritičnosti sebe, da smo ranije krenuli, bilo bi manje zločina, preventivno samo govorim. Što se tiče muslimanske strane, ja zaista nisam upoznat da je neko procesuiran za zločine nad Srbima”, odgovorio je Mandić.

Ispitivanje Mandića nastavit će se na narednom ročištu, u četvrtak, 15. jula ove godine.