This post is also available in: English
“Niko od nas u Tužilaštvu nije vjerovao da će se postići nešto bitno time što bi međunarodni pravnici bili savjetnici. (…) To je cinično nastojanje da se umiri međunarodna zajednica i da se osigura protok međunarodnog finansiranja, dok bi se s druge strane osiguralo da stranci nemaju nikakvu značajnu ulogu u rješavanju problema ratnih zločina u BiH”, kazao je Schwendiman.
Bivši zamjenik glavnog tužioca je Tužilaštvo BiH napustio 14. decembra 2009. godine, na dan kada je Visoki predstavnik u BiH produžio mandat međunarodnom osoblju za tri godine u odjelima za ratne zločine Državnog suda i tužilaštva, te odlučio da sudije i tužioci koji rade u odjelima za organizirani kriminal “mogu ostati kao savjetnici”.
Schwendiman tvrdi kako odluka Visokog predstavnika da na čelu Posebnog odjela za ratne zločine treba biti domaći tužilac nije “izvorno njegova”, te da je prosto slijedio mišljenje VSTV-a, koje je “ponovio kao papagaj”.
“U februaru 2009. godine VSTV je izdalo mišljenje u kojem je jasno navedeno da se daljnja uključenost međunarodnih tužilaca u rad Odjela za ratne zločine smatra neprijateljskom. (…) Mišljenjem je VSTV stavilo do znanja da ne želi više odobravati međunarodne tužioce na čelu posebnih odjela nakon isteka njihovih mandata u decembru 2009. godine, te je insistiralo da domaći tužioci budu izabrani na te pozicije”, kazao je Schwendiman.
Schwendiman je istakao da je zbog toga što su domaće vlasti i međunarodna zajednica “loše vodili” pitanje produženja mandata, Posebnom odjelu za ratne zločine sada ostao samo jedan međunarodni tužilac. Imenovanje novih stranih tužilaca, smatra on, srezat će trogodišnji mandat koji je odobrio Visoki predstavnik za bar jednu godinu.
“Ljudi koji dođu vjerovatno će imati malo, ako uopće, prethodnog iskustva sa BiH i konfliktom. Trebat će im najmanje godina dana da postanu dovoljno upoznati. Ljudi koji su otjerani bili su u stanju da u potpunosti iskoriste sve tri godine, da je Visoki predstavnik reagovao ranije, i da je Ured registrara uradio minimum tokom 2009. godine da osigura ostanak tih ljudi”.
Ova prilika je, smatra Schwendiman, “protraćena”, što će za posljedicu imati manji broj pokrenutih istraga i podignutih optužnica.
O odnosu prema međunarodnom osoblju u Tužilaštvu BiH, pritiscima kojima je ova institucija bila izložena, te tome da li su domaći tužioci spremni da samostalno nastave raditi na predmetima ratnih zločina, možete čitati više u petak, 22. januara, kada će na www.bim.ba biti objavljen kompletan intervju sa Davidom Schwendimanom.
