Utorak, 29 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema navodima registrara, 31 advokat s liste Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) eliminisan je zbog “konflikta interesa”, 38 advokata nije imalo dovoljno iskustva za ovako složeni predmet, 23 su imala prethodne obaveze i boravište im je bilo udaljeno od Tribunala, što bi “otežalo pripremu za suđenje”, te je još 16 advokata iz određenih razloga nepodobno.

“Bilo je očekivati da će Ured registrara ograničiti izbor kandidata na one koji su zaista spremni da preuzmu posao branioca i koji pri tome nemaju smetnje da obavljaju taj posao”, navodi se u odgovoru registrara na Karadžićevu žalbu o postavljenju Richarda Harveyja za branioca.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, 7. decembra 2009. godine je podnio žalbu na odluku o postavljenju Harveyja, tvrdeći da mu nije dozvoljeno da sam izabere advokata, već “s neke liste pet favorita registrara”.

Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića, kao bivšeg vrhovnog komandanta oružanih snaga RS-a, za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na području BiH između 1992. i 1995. godine.

Karadžić je uhapšen u julu 2008., a suđenje mu je počelo u oktobru ove godine.

Budući da je optuženi odbijao da se pojavi na početku suđenja, registrar je u novembru 2009. imenovao Harveyja za njegovog branioca, koji će ga zastupati u nastavku suđenja 1. marta 2010. godine, ukoliko i dalje bude “ometao tok suđenja”.

Iako je Tribunal već jednom odbio Karadžićevu žalbu na odluku o imenovanju branioca, ocijenivši je “manjkavom”, optuženi je u decembru ponovno zatražio da se ukine odluka o postavljenju Richarda Harveyja.

Najčitanije
Saznajte više
U Gradačcu ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci
Na lokalitetu Donje Krečane u Gradačcu ekshumirani su nekompletni posmrtni ostaci jedne žrtve proteklog rata.
Dom naroda Federacije nije usvojio zakon za rano odbacivanje tužbi za zastrašivanje građana
Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista koji predviđa rano odbacivanje slapp tužbi u slučajevima kada se jasno može utvrditi da se radi o zastrašivanju ili vršenju pritiska nad građanima i aktivistima nije dobio potrebnu većinu na sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta.
U Parizu otvoren spomenik žrtvama genocida u Srebrenici
Sutkinja iz Bihaća kažnjena smanjenjem plaće pet mjeseci