Srijeda, 30 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U odluci o postavljenju se navodi da su se predstavnici Ureda registrara sastali s Karadžićem kako bi se on “izjasnio o preferiranom braniocu s liste koju je načinio registrar”.

“Iako je optuženi zatražio od registrara da mu pruži mogućnost da održi sastanke sa advokatima na listi, kako bi se mogao izjasniti o preferiranoj osobi, (…) nakon održanih sastanaka optuženi se nije izjasnio o preferiranoj osobi”, navodi se u odluci registrara.

Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) izdalo je 5. novembra ove godine nalog da se Karadžiću imenuje branilac koji će ga zastupati, a kojem će potom biti odobrena tri i po mjeseca da se pripremi za suđenje.

Odluka je donesena nakon što optuženi nije prisustvovao ročištima na kojima je Tužilaštvo u Haagu iznijelo uvodnu riječ, što je, prema mišljenju Suda, predstavljalo “suštinski i uporno” ometanje postupka.

Prema odluci Suda, Karadžić će po nastavku suđenja – 1. marta 2010. godine – zadržati pravo da se sam zastupa pred Tribunalom, ali će to pravo biti ukinuto ukoliko i tada nastavi da odsustvuje sa suđenja, ili na bilo koji način ometa postupak. U tom slučaju, navodi Sudsko vijeće, zastupat će ga postavljeni branilac.

Karadžić je prije početka suđenja tražio da mu se odobri dodatno vrijeme za pripremu Odbrane zbog “iznimno složenog predmeta i velikog broja materijala”, ali je Sud taj zahtjev odbio. Optuženi je zatražio od Tribunala i pravo da se žali na odluku o postavljenju branioca – ističući da je odluka “manjkava”.

Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) i vrhovnog komandanta oružanih snaga RS-a, između ostalog, za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na području BiH između 1992. i 1995. godine.

Uhapšen je u Srbiji u julu 2008., a suđenje mu je počelo 26. oktobra ove godine.

Branilac Richard Harvey trenutno pred Tribunalom u Haagu brani Lahija Brahimaja, koji se, skupa s Ramushom Haradinajem i Idrizom Balajem, tereti za udruženi zločinački poduhvat koji je imao cilj uklanjanje srpskih civila s područja Kosova.

Prema navodima optužnice, Brahimaj je bio pripadnik Glavnog štaba Oslobodilačke vojske Kosova i podređeni Haradinaju. Haradinaj i Balaj su nepravosnažno oslobođeni optužbi, dok je Brahimaj osuđen na šest godina zatvora. Trenutno je u toku žalbeni postupak.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je hitni zahtjev nekadašnjeg komandanta Generalštaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini za privremeno ili uslovno prijevremeno puštanje na slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Odluka kojom se poziva Tužilaštvo BiH da utvrdi krivičnu odgovornost za kupovinu zgrade UIO-a
Komisija za borbu protiv korupcije Državnog parlamenta donijela je Prijedlog odluke kojom poziva Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da utvrdi krivičnu odgovornost zbog neizvršenja zaključaka Predstavničkog doma, a koji se odnose na kupovinu zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).
U Parizu otvoren spomenik žrtvama genocida u Srebrenici