Nakon više od godinu dana od hapšenja Radovana Karadžića, Vijeće Haškog tribunala odredilo je da će početak suđenja za genocid i druge zločine počinjene na području BiH biti 19. oktobra 2009. godine, mada optuženi tvrdi da “nije spreman”.
“Vijeće je odredilo prikladan datum za početak suđenja, 19. oktobar 2009. godine, mada ćemo naknadno donijeti nalog za tačan datum. Donijeli smo odluku da 6. oktobra održimo i pretpretresnu konferenciju”, kazao je sudija O-Gon Kwon.
Radovan Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. godine u Srbiji, da bi se 10 dana nakon toga prvi put pojavio pred sudijama u Tribunalu.
“Ne mogu biti spreman za taj početak, ovo nije prosječan predmet. Ovo je najkomplikovaniji i najobimniji predmet pred Tribunalom. Tu ne postoje šanse za odbranu i molim vas da ponovo razmotrite početak suđenja i donesete novu odluku”, kazao je Karadžić.
Dodatno vrijeme za pripremu za suđenje Karadžić je tražio i podneskom početkom septembra 2009. godine, navodeći da mu je neophodno još 10 mjeseci zbog “obima suđenja”.
“Nisam u pitanju sam, nego cijeli region i tri naroda koja su ogorčena i ne mogu da se pomire i treba da znaju istinu. Ne vidim kako tamo neko može da bude srećan ukoliko se osudi neko ko nije kriv, nego onaj ko jeste. Moj prvi zločin bi bio da se ovaj slučaj smandrlja i zgužva”, rekao je Karadžić nakon što je Vijeće saopćilo odluku o početku suđenja.
U cilju efikasnijeg suđenja, Tužilaštvo je najavilo da će skratiti vrijeme i broj svjedoka koji im je neophodan za dokazivanje optužnice, dok je Vijeće istaklo da i u “najgorem scenariju” suđenje može trajati tri godine.
“Optužba će smanjiti vrijeme od 490 sati na 293 sata za ispitivanje svjedoka, na način da su već neke svjedoke stavili u kategoriju rezervnih, nekima je promijenjen status, kao i vrijeme za glavno ispitivanje”, rekao je sudija Kwon.
“Vijeće smatra da dokazni postupak Optužbe treba završiti u godini dana, i da Odbrana dobija isto vrijeme. Kompletan predmet bi trebao biti završen u roku od 30 mjeseci i suđenje ne bi smjelo, čak ni u najgorem scenariju, trajati duže od tri godine”, dodatno je obrazložio Kwon.
Kako bi se postigla “brzina i pravičnost suđenja”, Vijeće je predložilo Tužilaštvu i dodatna smanjivanja optužnice, te ukazalo da je za granatiranje Markala u Sarajevu neophodno izvesti dokaze zbog “postojanja kontroverza koja je strana odgovorna za granatiranje”.
Tokom rata u BiH, na pijaci Markale u Sarajevu izvršena su dva masakra – prvi se dogodio 5. februara 1994. godine, kada je stradalo 67 osoba, a 142 su ranjene, a u drugom, u augustu 1995., poginulo je 37 ljudi, a ranjeno 90.
Vijeće je također predložilo Tužilaštvu da dokazivanje etničkog čišćenja smanje na “10 do 12 općina” u odnosu na 27, koliko optužnica sada obuhvata.
Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića za genocid počinjen u Srebrenici, te u 10 drugih bosanskohercegovačkih općina, kao i za zločine počinjene u 27 općina i kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva”.
Karadžić je najviši civilni zvaničnik Republike Srpske kojem se sudi u Haagu.
