Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Optužnica, koju je Sud BiH potvrdio 22. aprila, tereti Ljubu Tomića (1964.) i Krstu Josića (1965.) za ratni zločin protiv civila.

Prema navodima optužnice, koja ima jednu tačku, obojica su 26. juna 1992. godine u mjestu Kozluk, općina Zvornik, “pucajući iz vatrenog oružja, lišili života tri bošnjačka civila”, dok je jedan uspio pobjeći.

Tomić i Josić su tokom rata bili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS).

Tužilaštvo je u optužnici predložilo da tokom postupka sasluša pet svjedoka i jednog vještaka, te izvede 24 materijalna dokaza.

Istragu protiv Tomića i Josića pokrenulo je tužilaštvo u Tuzli, ali je tamošnji sud odlučio da nije nedležan, te je predmet poslan Sudu BiH.

Tokom istrage, obojica optuženih su negirala da su počinili zločin, tvrdeći da nisu bili na licu mjesta u vrijeme počinjenja. Tužilaštvo tvrdi da je saslušalo svjedoke koji su prepoznali obojicu optuženih i povezali ih sa zločinom.

Tužilaštvo BiH je predložilo da Sud obojici izrekne mjere zabrane napuštanja boravišta, jer smatra da postoji mogućnost da bi mogli pobjeći.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona