Kličković i ostali: Kukavičluk za osudu

Gojko Kličković, prvooptuženi za zločine u Bosanskoj krajini, šestog dana svjedočenja u svoju korist ispričao je kako nije imao “efektivnu kontrolu” na tom području, te da zajedno s drugom dvojicom optuženih osuđuje ubistvo grupe muškaraca u školi ‘Petar Kočić’”.

“Kao čovjek mogu reći da je rat zlo i da je učešće u njemu zlo. Prioritetni zadatak nas trojice je bio da se poštede ljudski životi. Što se tiče navoda optužnice, u tome nisam mogao učestvovati niti uticati na te događaje jer nisam znao da su se desili”, rekao je Gojko Kličković.

Optužnicom Tužilaštva BiH, Gojko Kličković, Mladen Drljača i Jovan Ostojiće terete se za učešće u zločinima protiv čovječnosti počinjenim na području Bosanske Krupe tokom 1992. godine.

Između ostalog, u optužnici se navodi da je izvjesni Joja Plavanjac u prvoj polovini augusta 1992. godine došao u školu “Petar Kočić”, gdje je iz vatrenog oružja ubio grupu zatočenih muškaraca.

“Ono što znam o tom događaju saznao sam tokom suđenja i to je jedna mrlja koju niko ne može opravdati. Zajedno s drugom dvojicom optuženih osuđujem takav čin, koji predstavlja kukavičluk”, istakao je Kličković.

Kako je kazao Kličković, na području Krupe tokom 1992. godine, u školi u tom gradu i Jasenici, bio je zatočen izvjestan broj “ratnih vojnih zarobljenika” nad kojima su primjenjivane “metode s kojima se ne slažem”.

“Ti ‘civili’ koji se nalaze u optužnici, u najvećoj mjeri su bili vojni obveznici koji su tokom sukoba zatečeni na desnoj obali Une. Ovo ističem jer tada u tom dijelu grada nije bilo civila, što su potvrdili i svjedoci Optužbe. O zatočeništvu u školama ne želim raspravljati jer tamo niko od nas trojice optuženih nije bio”, rekao je Kličković.

Civilni organi vlasti, kako je istakao prvooptuženi, nisu vodili brigu o zatočenicima te nisu imali “efektivnu kontrolu” na tom području.

“Mi smo imali namjeru da se izborimo za fizički opstanak, što smo i uradili. Optužen sam za sve što se tamo dešavalo iako nisam bio učesnik. Na teret mi se stavlja i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao efektivnu kontrolu, što je preširoka optužba i za više ljudi, a ne pojedinca”, rekao je Kličković.

Trojica optuženih se terete da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je otpočeo u ljeto 1991. godine te imao za cilj stvaranje Srpske opštine Bosanska Krupa koju će većinom naseljavati Srbi.

Kličkoviću se stavlja na teret da je “u potpunosti bio svjestan” da će se provođenjem udruženog zločinačkog poduhvata počiniti zločini na području Krupe koje su izvršili njemu podređeni, nad kojima je imao stvarnu kontrolu.

Sukobi na području BiH, kako je objasnio Kličković, nastali su zbog težnje za stvaranjem nacionalnih opcija koje zakon nije dozvoljavao. Također je dodao da nije bio u gradu Krupi kada su izbili sukobi, 21. aprila 1992. godine.

Nastavak suđenja zakazan je za utorak, 12. maja 2009. godine, kada je predviđeno unakrsno ispitivanje prvooptuženog Kličkovića.